Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina gotovo nakon četiri godine nakon početka ruske invazije postigle su dogovor o sigurnosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.
Američki zvaničnici detalje sporazuma su opisali kao "platinasti standard", a predstavljeni su nakon uspješnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.
Ratifikacija sporazuma
Amerika planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene sporazume sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na teritoriju Ukrajine, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.
Umjesto toga, u početnoj fazi bit će uspostavljena misija pod vodstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, s ciljem da se eventualne tenzije riješe prije nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski list The Telegraph.
Vazdušna sila kao odgovor na agresiju
U slučaju da diplomatski napori ne uspiju i dođe do nove ruske invazije, Vašington bi morao da odluči o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode da bi najverovatniji odgovor uključivao upotrebu vazdušnih snaga.
Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, rakete "Tomahavk" ili slični sistemi, stacionirani na teritoriji NATO-a, mogli bi da budu korišteni za protivudare ukoliko Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara na rusku vojnu opremu.
Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.
Američko teško naoružanje dopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za „uvjeravanje“.
Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i osiguravanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih lidera navodi se da će snage "pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, osiguravanju ukrajinskog neba i podršci sigurnijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine".
Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle da posluže i kao "okidač" za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, ali još nije donijeta odluka o "pravilima angažovanja" u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.
Stvaranje "čeličnog ježa"
Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u sigurnosnim garancijama, što mu je Donald Tramp u najnovijoj ponudi i omogućio. Garancije obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao "čelični jež", vojsku koju bi budući osvajači teško mogli da savladaju.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je Ukrajinu kao "prvu liniju odbrane".
Još moramo da osiguramo da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti“, izjavio je on.
Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što predstavlja kompromis u odnosu na ruske zahtjeve. Ipak, ne bi bilo ograničenja kada je riječ o sistemima naoružanja koje bi Ukrajina mogla da koristi za sopstvenu odbranu.
Hoće li Putin pristati?
Iako su sigurnosne garancije koje nudi SAD dočekane s odobravanjem u Kijevu i evropskim prijestonicama, proces još nije završen, a dalji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Majamiju.
S obzirom na to da su ponuđene garancije slične članu 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Vladimir Putin pristati na takve prijedloge. Iako se Ukrajina u skorije vrijeme neće pridružiti NATO-u, ova garancija predstavlja ozbiljnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.
Pitanje koje ostaje otvoreno za Evropu glasi: "Kako će Tramp reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?"
