Prema izvještaju ruske agencije TASS, u okviru prekida vatre postignutog sa Sjedinjenim Američkim Državama, Iran će dozvoliti prolazak najviše 15 brodova dnevno kroz Hormuški moreuz, ključnu naftnu rutu između Irana i Omana.Neimenovani visoki iranski izvor izjavio je da će, u skladu s dogovorom o prekidu vatre, broj plovila koja dnevno mogu proći kroz moreuz biti ograničen na 15.Ovaj uski morski prolaz, širok oko 34 kilometra, omogućava izlaz iz Zaljeva prema Indijskom okeanu i predstavlja glavni pomorski put za približno petinu svjetskih isporuka nafte, kao i za druge ključne robe poput đubriva i LNG.

Merc ponudio Trampu njemačku podršku za osiguravanje plovidbe u Hormuškom moreuzu

Zbog geostrateškog značaja, svaka promjena režima plovidbe direktno utiče na globalna tržišta energenata i lance snabdijevanja. Prolaz je u velikoj mjeri zatvoren od kraja februara, kada je izbio sukob u regionu, što je dovelo do snažnog rasta cijena nafte na svjetskim berzama.

Prekid vatre s SAD donosi stroža pravila plovidbe

Iran ograničava prolaz kroz Hormuški moreuz na 15 brodova dnevno

Bijela kuća razmatra plan kažnjavanja članica NATO-a za koje predsjednik Donald Tramp smatra da nisu pružile dovoljnu podršku Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu tokom rata s Iranom, potvrdili su zvaničnici administracije za Wall Street Journal. Prijedlog uključuje premještanje američkih trupa iz zemalja za koje se procijeni da nisu doprinijele ratnim naporima u one koje su pokazale veću potporu.Ovaj plan, koji je posljednjih sedmica dobio podršku među visokim zvaničnicima, još je u ranoj fazi, ali predstavlja jedan od načina na koje Bijela kuća želi kazniti Savez. Ipak, značajno je blaži od prethodnih Trampovih prijetnji o potpunom povlačenju SAD-a iz NATO-a, za što po zakonu nema ovlasti bez odobrenja Kongresa. Plan također naglašava sve veći jaz između Trampove administracije i evropskih saveznika nakon odluke o pokretanju rata s Iranom.<h2>Sastanak s glavnim tajnikom NATO-a</h2>Glavni tajnik NATO-a Mark Rute doputovao je u srijedu u Vašington na sastanak s Trampom. Rute je, unatoč napetostima u transatlantskom savezu, nastojao produbiti veze s američkim predsjednikom te je bio među onima koji su ga odgovorili od preuzimanja Grenlanda.- Prilično je žalosno što je NATO u posljednjih šest sedmica okrenuo leđa američkom narodu, upravo onom narodu koji je finansirao njihovu odbranu - izjavila je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit. Dodala je da Tramp s Ruteom planira voditi vrlo "otvoren i iskren razgovor".U srijedu navečer oglasio se i sam Tramp na društvenoj mreži Truth Social.&nbsp;- NATO-a nije bilo kad nam je trebao i neće ga biti ako nam opet zatreba - napisao je.<h2>Preraspodjela snaga u Evropi</h2>Sjedinjene Države u Evropi imaju stacionirano oko 84.000 vojnika, iako taj broj varira zavisno od vojne obuke i rotacija. Američke baze ključna su čvorišta za globalne vojne operacije, donose ekonomske koristi zemljama domaćinima i služe kao sredstvo odvraćanja Rusije, posebno one u istočnoj Evropi. Na upit za komentar, Bijela kuća uputila je na nedavne izjave državnog sekretara Marca Rubija, koji je također kritikovao članice NATO-a zbog nedostatka pomoći u iranskom sukobu.Za sada nije poznato koje bi zemlje mogle ostati bez američkih trupa, ali niz članica zamjerio se Trampu otkad se vratio na dužnost, a njegov bijes dodatno je izazvao prigovorima na rat u Iranu.Španija, jedina članica koja nije najavila izdvajanje 5% BDP-a za odbranu, zabranila je američkim avionima korištenje svog zračnog prostora za operacije u Iranu. Administracija je frustrirana i Njemačkom, jer su njeni visoki zvaničnici kritikovali rat, iako ta zemlja služi kao jedno od najvećih središta za američku logističku podršku operacijama na Bliskom istoku.Italija je također nakratko blokirala korištenje američke zračne baze na Siciliji, dok je Francuska dopustila korištenje baze na jugu zemlje tek uz garanciju da ondje neće slijetati avioni uključeni u napade na Iran.Prema dvojici dužnosnika, plan bi osim premještanja vojnika mogao uključivati i zatvaranje američke baze u barem jednoj evropskoj zemlji, moguće u Španiji ili Njemačkoj.S druge strane, zemlje koje bi mogle profitirati zbog iskazane podrške uključuju Poljsku, Rumuniju, Litvaniju i Grčku. Istočnoevropske članice imaju neke od najviših stopa izdvajanja za odbranu u Savezu i među prvima su podržale međunarodnu koaliciju za nadzor Hormuškog tjesnaca. Rumunija je nakon izbijanja rata brzo odobrila američke zahtjeve za korištenje svojih baza.Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do razmještanja većeg broja američkih trupa bliže ruskoj granici, što bi vjerojatno izazvalo negativnu reakciju Moskve.<h2>Sve dublje nepovjerenje</h2>Tramp je u ponedjeljak izjavio da je "vrlo razočaran" NATO-om te da je nespremnost saveznika da podrže SAD u ratu "mrlja na NATO-u koja nikada neće nestati". Posljednjih sedmica često je kritikovao Savez i s pomoćnicima razmatrao mogućnost potpunog napuštanja. Prošlog mjeseca je na platformi Truth Social objavio da članice nisu učinile ništa da pomognu u ratu s Iranom i dodao: "SAD-u ne treba ništa od NATO-a".Visoki evropski zvaničnici uzvraćaju da se s njima niko nije prethodno konsultovao o ratu, što je otežalo koordinaciju vojnog odgovora u prvim danima sukoba. Dvojica ministara odbrane iz NATO-a, estonski i italijanski, ostali su zarobljeni u Dubaiju kada je rat počeo jer su Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili svoj zračni prostor.Rat u Iranu posljednja je u nizu diplomatskih kriza s kojima se Savez suočio od Trampova povratka na vlast. Tramp je razljutio saveznike visokim carinama na evropske proizvode, angažmanom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko mirovnih pregovora u Ukrajini te diplomatskom krizom s Danskom zbog pokušaja aneksije Grenlanda.Podsjetimo, Tramp je tokom svog prvog mandata 2020. godine naredio povlačenje oko 12.000 vojnika iz Njemačke, ali je tu odluku poništio predsjednik Džo Bajden nakon preuzimanja dužnosti 2021. godine.

Plan također naglašava sve veći jaz između Trampove administracije i evropskih saveznika nakon odluke o pokretanju rata s Iranom

Tramp razmatra kazne za članice NATO-a koje nisu podržale SAD u Iranu: Ovo je plan

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) izjavio je da se nada "pregovaračkom rješenju" sukoba s Iranom, naglašavajući da Njemačka ima ključni interes u njegovom rješavanju.Govoreći iz Berlina, Merc je kazao da je "prijetnja velike eskalacije… barem zasad izbjegnuta", ali je upozorio da je sadašnje primirje "krhko".

Der Spiegel: Tramp Evropi dao ultimatum oko Hormuškog moreuza

Merc je istakao da je u razgovoru s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom sinoć "potaknuo" američkog predsjednika da "ozbiljno" nastavi pregovore s Iranom, te ponudio pomoć Njemačke u osiguravanju slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu. Dodao je da bi takve misije "po mogućnosti" trebale imati podršku Vijeća sigurnosti UN-a i njemačkog parlamenta, zbog čega se "ne mogu očekivati odluke u sljedećih nekoliko dana".Njemački kancelar također je upozorio na "ozbiljnost" izraelskih udara na Liban, naglašavajući da oni mogu "poremetiti cijeli mirovni proces i da se to ne smije dopustiti".Merc je ujedno smanjio zabrinutost u vezi s mogućim povlačenjem ili ograničavanjem američkih snaga stacioniranih u Njemačkoj, nakon medijskih navoda da Tramp razmatra takav potez.

Govoreći iz Berlina, Merc je kazao da je "prijetnja velike eskalacije… barem zasad izbjegnuta", ali je upozorio da je sadašnje primirje "krhko"

Dugotrajno suđenje izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu nastavit će se u nedjelju, potvrdio je danas glasnogovornik pravosuđa, nekoliko sati nakon što je Izrael ukinuo izvanredno stanje uvedeno zbog sukoba s Iranom.Iran je napao Izrael balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama nakon što su Izrael i američki predsjednik Donald Tramp izveli zračne napade na Iran 28. februara, s ciljem, kako su naveli, ograničavanja vojnih kapaciteta Teherana, okončanja njegovog nuklearnog programa i promjene režima.<h2>Suđenje se nastavlja</h2>Izvanredno stanje, zbog kojeg su bile zatvorene škole i poduzeća, ukinuto je sinoć jer od postignutog primirja u srijedu u dva sata iza ponoći nije zabilježen nijedan iranski napad.Opsežni izraelski udari u Libanu, zbog aktivnosti proiranske milicije Hezbolah, u međuvremenu su dodatno ugrozili prekid vatre.- Zbog ukidanja izvanrednog stanja i činjenice da pravosuđe ponovo radi, saslušanja će se nastaviti kao inače - navodi se u priopćenju izraelskog pravosuđa, koje dodaje da će se održavati između nedjelje i srijede.Netanjahu, prvi izraelski premijer optužen za zločin dok je bio na dužnosti, poriče optužbe za mito, prevaru i zlouporabu povjerenja iz 2019., do kojih je došlo nakon višegodišnjih istraga.Njegovo suđenje, koje je započelo 2020. godine i moglo bi dovesti do zatvorskih kazni, više puta je odgađano zbog njegovih službenih obaveza, a kraj procesa još se ne nazire.<h2>Tramp traži pomilovanje</h2>Tramp je ponovio Netanjahuov apel izraelskom predsjedniku Isaku Hercogu (Isaac Herzog) za pomilovanjem, tvrdeći da sudski proces ometa Netanyahuovu sposobnost da obavlja dužnost.Hercogov ured je izjavio da će ured ministarstva pravosuđa za pomilovanja prikupiti mišljenja koja će biti predana predsjednikovom pravnom savjetniku, koji će po standardnoj proceduri formulirati preporuku. Pomilovanja se u pravilu ne odobravaju tokom aktivnog suđenja.Optužbe protiv Netanjahua, zajedno s napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, oslabile su njegov politički položaj.Prema izvještajima, Izrael bi do oktobra trebao održati parlamentarne izbore, na kojima će Netanjahuova koalicija, najdesnija u historiji zemlje, vjerovatno izgubiti, piše Reuters.

Netanjahu, prvi izraelski premijer optužen za zločin dok je bio na dužnosti, poriče optužbe za mito, prevaru i zlouporabu povjerenja iz 2019.

Nastavlja se maratonsko suđenje Netanjahuu, bilo odgođeno zbog rata s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je kritikovao NATO, nazvavši ga "razočaravajućim", javlja Anadolu.

- Niko od ovih ljudi, uključujući i naš vlastiti, vrlo razočaravajući NATO, nije ništa razumio osim ako na njih nije vršen pritisak - rekao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Niko od ovih ljudi, uključujući i naš vlastiti, vrlo razočaravajući NATO, nije ništa razumio osim ako na njih nije vršen pritisak, rekao je

Tramp kritikovao NATO, nazvao ga "razočaravajućim"

Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na evropske saveznike da se vojno uključe u području Hormuškog moreuza. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute obavijestio je evropske vlade da predsjednik SAD-a Donald Tramp u narednim danima očekuje konkretna obećanja o slanju ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta.Kako prenosi Der Spiegel, politička obećanja, kakva su davana od početka sukoba, više nisu dovoljna.Više evropskih diplomata, koji su informisani nakon sastanka generalnog sekretara NATO-a s Trampom, ovaj zahtjev opisuju kao svojevrsni ultimatum. Berlin je prethodnih dana signalizirao načelnu spremnost za zajedničku misiju, ali njemačka vlada postavlja određene uslove, uključujući snažan mandat Ujedinjenih nacija te trajno primirje ili dogovoreni prekid vatre.<h2>Pritisci na saveznike</h2>Osim zahtjeva vezanih za Hormuški moreuz, Tramp vrši dodatni pritisak na partnere unutar NATO-a i drugim mjerama. Prema navodima američkih medija, sastavlja se lista evropskih članica Saveza koje su podržale rat protiv Irana, kao i onih koje su mu se usprotivile.Navodno Tramp planira povlačenje američkih trupa iz zemalja koje se ocijene kao nekooperativne.U fokusu se, prema tim izvještajima, nalazi Španija, čija je vlada uskratila američkim zračnim snagama pravo preleta za borbene avione i zračne tankere.<h2>Njemačka pod kritikama</h2>S druge strane, Njemačka nije uvela ograničenja Sjedinjenim Američkim Državama za korištenje velikih vojnih baza na svojoj teritoriji. Ipak, Tramp je i njemačku vladu označio kao protivnika rata, prije svega zbog izjave da vojna kampanja "nije naš rat".Iako je autor te izjave ministar odbrane Boris Pistorijus, u Bijeloj kući ona je odmah pripisana kancelaru Fridrihu Mercu, koji se inače izražava znatno opreznije i diplomatski.

Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na evropske saveznike da se vojno uključe u području Hormuškog moreuza

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je u četvrtak da će nastavak izraelskih napada na Liban učiniti pregovore o primirju sa Sjedinjenim Američkim Državama "besmislenim", dok je predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf rekao da je Liban neodvojivi dio sporazuma, javlja Anadolu.- Nastavak napada će učiniti pregovore besmislenim, naše ruke će ostati na okidaču, a Iran nikada neće napustiti svoju libansku braću i sestre - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u.<h2>"Osovina otpora"</h2>Galibaf je, u odvojenoj objavi na X-u, rekao da su Liban i ono što je opisao kao "Osovina otpora" sastavni dio okvira primirja, pozivajući se na izjave pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa.- Liban i cijela "Osovina otpora", kao iranski saveznici, čine neodvojivi dio primirja - rekao je Galibaf.Dodao je da je pakistanski premijer "javno i jasno" naglasio pitanje Libana, upozoravajući da nema mjesta za poricanje i povlačenje.Galibaf je upozorio da će kršenja primirja izazvati "snažne odgovore".- Kršenja primirja nose eksplicitne troškove i snažne odgovore - upozorio je.<h2>Udari na Liban</h2>Izraelska vojska je od srijede eskalirala svoje napade širom Libana uprkos dvosedmičnom primirju koje je posredovao Pakistan između SAD-a i Irana kao korak ka konačnom sporazumu o zaustavljanju rata koji su Vašington i Tel Aviv pokrenuli protiv Teherana 28. februara.Dok su Islamabad i Teheran rekli da primirje uključuje Liban, Vašington i Tel Aviv su to negirali.Prema podacima libanske Civilne odbrane, u izraelskim zračnim napadima u srijedu je ubijeno najmanje 254 ljudi, a ranjeno 1.165.Izvori iz pakistanske vlade rekli su Anadolu u četvrtak da će delegacije SAD-a i Irana održati direktne razgovore u Islamabadu s ciljem postizanja trajnog primirja.Pregovori, koji bi trebali početi u subotu, mogli bi trajati duže od jednog dana, rekli su izvori.

Naše ruke će ostati na okidaču, a Iran nikada neće napustiti svoju libansku braću i sestre, poručio je

Pezeškijan upozorava: Nastavak izraelskih napada na Liban će učiniti pregovore sa SAD-om besmislenim

Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz i dalje je na minimumu, pokazuju podaci MarineTraffic, više od jednog dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) objavio dvosedmično primirje između Sjedinjene Američke Države i Iran.Prema dostupnim informacijama od četvrtka ujutro, velike grupe brodova i dalje su usidrene u Perzijski zaljev. Raniji podaci pokazuju da se u tom području nalazi više od 400 tankera, uz 34 LNG tankera i još 19 plovila za transport ukapljenog plina.Tramp je ranije putem platforme Truth Social poručio da će moreuz biti "otvoren i siguran".S druge strane, Iranski Korpus islamske revolucionarne garde naveo je da je plovidba obustavljena nakon izraelskog bombardovanja Libana, što je Iran ocijenio kao kršenje primirja.Od početka primirja, kroz moreuz je prošao tek manji broj brodova, među kojima su grčki "NJ Earth" i liberijski "Daytona Beach". Prije izbijanja sukoba, kroz ovaj ključni plovni put dnevno je prolazilo u prosjeku 107 teretnih brodova.Stručnjaci upozoravaju da će oporavak saobraćaja potrajati. Kako ističe&nbsp;Sajmon Kej (Simon Kaye) iz kompanije NorthStandard, situacija je i dalje neizvjesna, a svaki brod mora dobiti posebnu dozvolu za prolazak.Zbog novih tenzija zabilježen je i blagi rast cijena nafte od oko tri posto, iako se ona i dalje kreće ispod 100 dolara po barelu, oko 97 dolara.

Uprkos primirju, prolaz i dalje ograničen

Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz gotovo zaustavljen, stotine brodova čekaju

Kineski ambasador pri UN, Ksi Feng (Xie Feng) objavio je da je Peking tokom rata Izraela i SAD protiv Irana, vodio vrlo aktivnu diplomatsku aktivnost.Američki predsjednik Donald Tramp (Tramp) izjavio je da je Kina bila odgovorna za to što je Iran pristao doći za pregovarački sto u momentu kada se približavao njegov rok za prekid vatre, a Bijela kuća je potvrdila da je održala "najvišerazinske" razgovore s kineskim zvaničnicima.

Kina se oglasila o primirju SAD i Irana: Aktivno radili da se sukob okonča još od izbijanja rata

U tom pogledu kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (Wang Yi) naveo je da je tokom rata obavio 26 telefonskih razgovora sa svojim kolegama iz Izraela, Irana, Rusije i zemalja Zaljeva, nastojeći utjecati na zaustavljanje sukoba i početak političkog procesa.Domaćin između pregovora, u subotu, biće Pakistan, a pregovori će se voditi između SAD i Irana, nakon što se s Kinom radilo na pet tačaka plana za rješavanje ove krize.

Kina i Pakistan predstavili plan za prekid sukoba SAD-a, Izraela i Irana

Plan predviđa trenutno stupanje na snagu prekida vatre, pokretanje mirovnih pregovora, zaštitu civila i ključne infrastrukture, osiguravanje sigurnih brodskih ruta uključujući Hormuški moreuz, te uspostavu okvira pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda za dugoročni mir.

Domaćin pregovora, u subotu, bit će Pakistan

Kina intenzivno posredovala između Irana i SAD: Iz Pekinga realizirano 26 ključnih diplomatskih razgovora

Iran je zaustavio pomorski promet kroz Hormuški moreuz kao odgovor na jučerašnje izraelske napade širom Libana.Francuski ministar vanjskih poslova potvrdio je da evropski i drugi partneri "finaliziraju" planove za uspostavu misije koja bi pratila brodove kroz Hormuški moreuz nakon što borbe u potpunosti završe.Jean-Noel Barrot napomenuo je da se planiranje "trenutno dovršava između francuskih vojnih dužnosnika i zemalja koje su se dobrovoljno javile".&nbsp;- Dogovori su u završnoj fazi kako bi misija mogla započeti čim se u potpunosti uspostavi mir - dodao je.Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron= izjavio je da je oko 15 zemalja spremno sudjelovati u takvoj misiji.

Iran zaustavio pomorski promet kao odgovor na napad na Liban

Makron o Hormuzu: Finaliziraju se planovi uspostave misije koja bi pratila brodove

Poznati američki komentator Taker Karlson (Tucker Carlson) u svojoj je najnovijoj emisiji uputio niz oštrih kritika na račun administracije u Vašingtonu (Washingtonu), dovodeći u pitanje stvarnu moć Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku. Karlson se posebno osvrnuo na nemogućnost SAD-a da utječe na postupke Izraela, kojeg je nazvao američkom "klijentskom državom".Karlson tvrdi da se SAD, uprkos reputaciji najjače vojne sile, suočava s ozbiljnim problemima u nametanju svoje volje. Kao primjer navodi Iran, kojeg SAD nije uspio vojno poraziti niti prisiliti na otvaranje ključnih tjesnaca u Perzijskom zaljevu.Ipak, najveći fokus stavio je na odnos s Izraelom. Karlson smatra nedopustivim da Vašington prima "naredbe" od države koju praktički finansira i podržava.- To je kao da primate naredbe od svoje kućne pomoćnice. Zašto bi itko tko ima samopoštovanja to dopustio - zapitao se Karlson.<h2>Eskalacija u Libanu</h2>Posebno su šokantni detalji o izraelskoj vojnoj operaciji pod nazivom "Vječna tama" (Operation Eternal Darkness). Prema Karlsonovim riječima, Izrael je pokrenuo ovu operaciju u trenutku kada su pregovori o prekidu vatre bili na samom vrhuncu, čime je izravno sabotirao napore SAD-a za postizanjem mira.U sklopu operacije, izraelske snage su bombardirale stambene blokove u Bejrutu, gradu koji Karlson opisuje kao mediteransko središte s velikom kršćanskom populacijom.Cilj operacije: Prema analizi, cilj je bio potpuno onemogućiti prekid vatre koji je američki predsjednik s olakšanjem najavio.Posljedice: Stotine mrtvih civila u Libanu i pretvaranje dijelova Bejruta u prizore koji podsjećaju na Gazu.<h2>Američki novac za "pakao na zemlji"</h2>Karlson je istaknuo paradoks u kojem se američki porezni dolari i američko oružje koriste za akcije koje su u izravnoj suprotnosti s interesima SAD-a. Naziv operacije "Vječna tama" povezao je s novozavjetnim eufemizmom za pakao, sugerirajući da je to upravo ono što je Izrael donio civilima u Libanu.- Pitanje svih pitanja je: zašto niti jedan američki predsjednik ne može reći 'ne' Izraelu? - zaključio je Karlson, pozivajući na potpunu iskrenost o stvarnoj moći i smjeru američke vanjske politike kako bi se spriječile daljnje agresije i ekonomska šteta za same Sjedinjene Države.

Karlson tvrdi da se SAD, uprkos reputaciji najjače vojne sile, suočava s ozbiljnim problemima u nametanju svoje volje

Karlson brutalno iskren: Nedopustivo je da Izrael naređuje Americi, to je kao da primate naredbe od kućne pomoćnice

Džamija Al-Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalemu ponovo je otvorena za muslimanske vjernike u četvrtak, nakon 40-dnevnog zatvaranja koje je uveo Izrael usred zajedničkih američko-izraelskih vojnih akcija protiv Irana.Džamija, koja se nalazi u Starom Gradu, otvorena je u zoru, što je omogućilo stotinama palestinskih muslimana da uđu u kompleks Al-Haram al-Sharif, javio je dopisnik Anadolu.Kada su kapije otvorene uz jutarnji poziv na molitvu (ezan), veliki broj vjernika pohrlio je na to mjesto, a mnogi su viđeni kako briznu u plač i padaju na sedždu zahvalnosti u dvorištima džamije. Stotine muslimana stalo je u safove za sabah-namaz, što je bilo prvo zajedničko klanjanje na ovom mjestu od njegovog zatvaranja.Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir upao je u kompleks 6. aprila dok je on još bio zatvoren.Izrael je potpuno onemogućio pristup džamiji Al-Aksa 28. februara, što se poklopilo s njegovim napadom na Iran, dozvoljavajući samo osoblju džamije i zvaničnicima jerusalemskog Islamskog vakufa da se mole na tom mjestu, dok su ostali Palestinci bili prisiljeni obavljati molitve u manjim džamijama širom grada.Vlasti su također spriječile klanjanje ramazanskog bajram-namaza u Al-Aksi ove godine, što je prva takva restrikcija od izraelske okupacije Istočnog Jerusalema 1967. godine.Izraelske vlasti su u istom periodu zatvorile i Crkvu Svetog groba, jedno od najsvetijih kršćanskih mjesta u Jerusalemu.Izraelska vlada je produžila vanredno stanje do sredine aprila, ali nije pojasnila da li će džamija ostati zatvorena tokom cijelog tog perioda.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir upao je u kompleks 6. aprila dok je on još bio zatvoren

Zajednički namaz u džamiji Al-Aksa nakon 40-dnevne izraelske blokade

Premijer Španije Pedro Sančez (Sanchez) pozvao je u srijedu Evropsku uniju da suspendira Sporazum o pridruživanju s Izraelom iz 1995. godine, ugovor koji regulira trgovinsku i političku saradnju, nakon novog vala napada na Liban.&nbsp;Sančez je osudio, kako je naveo, "nedopustiva" kršenja međunarodnog prava od strane Tel Aviva, piše Anadolu Agency.

<blockquote class="twitter-tweet">Justo hoy, Netanyahu lanza su ataque más duro contra el Líbano desde que empezó la ofensiva. Su desprecio por la vida y el derecho internacional es intolerable. Toca hablar claro: - Líbano debe formar parte del alto al fuego. - La comunidad internacional debe condenar esta…&mdash; Pedro Sánchez (@sanchezcastejon) <a href="https://twitter.com/sanchezcastejon/status/2041934569503346697?ref_src=twsrc%5Etfw">April 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U objavi na društvenoj mreži X Sančez je napisao: "Danas je Netanjahu pokrenuo svoj najžešći napad na Liban otkako je ofanziva počela".&nbsp;Zanemarivanje života i međunarodnog prava od strane izraelskog premijera opisao je kao "nedopustivo".Španski premijer poručio je kako se moraju poduzeti hitne mjere te da "Evropska unija mora suspendirati svoj Sporazum o pridruživanju s Izraelom". Zatražio je i da "Liban mora biti dio prekida vatre", aludirajući na primirje postignuto u utorak između SAD i Irana. Sančez je dodao i kako "međunarodna zajednica mora osuditi ovo novo kršenje međunarodnog prava".Nadalje je naglasio potrebu za odgovornošću, poručivši: "Ne smije biti nekažnjivosti za ova zločinačka djela". Prema podacima libanskog ministra zdravstva, u izraelskim napadima ubijeno je najmanje 89 ljudi, a 722 su povrijeđene. Ministar je napomenuo da su brojke preliminarne.

Poručio je kako se moraju poduzeti hitne mjere

Sančez pozvao EU na suspenziju sporazuma s Izraelom nakon napada na Liban

U četvrtak je u Bejrutu zavladao oprezan mir, nakon dana teških napada u kojima je poginulo mnogo ljudi i noćne eskalacije koja je odjekivala do ranih jutarnjih sati.Dva izraelska napada pogodila su južna predgrađa grada u zoru, nekoliko sati nakon što je Hezbollah pokrenuo napade na sjeverni Izrael.Kao odgovor na ono što su nazvali izraelskim "kršenjem primirja", milicija koju podržava Iran saopštila je da je tokom noći granatirala Manaru na sjeveru Izraela, prema saopštenju objavljenom rano u četvrtak.U srijedu je Izrael izveo veliki talas vazdušnih napada na Bejrut i druge dijelove Libana. Udari su pogodili centar glavnog grada i južna predgrađa, uključujući stambene i komercijalne zone, mnoge bez prethodnih upozorenja.U napadima je poginulo najmanje 182 ljudi, a oko 900 je ranjeno, prema privremenom bilansu libanskog Ministarstva zdravstva.Libanski premijer Nawaf Salam proglasio je u četvrtak nacionalni dan žalosti, sa zatvorenim svim javnim upravama, državnim institucijama i opštinama, a zastave će biti spuštene na pola koplja.Izrael je insistirao da Liban nije uključen u primirje s Teheranom, koje je objavio američki predsjednik Donald Trump kasno u utorak.Hezbolah, proiranski šiitski pokret, odlučio je 2. marta da uzvrati na atentat na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.Izrael je odgovorio masovnim zračnim napadima i kopnenim operacijama u Libanu. Napadi u srijedu bili su najžešći koji su pogodili Bejrut od nastavka borbi.Obično živahna prijestolnica djelovala je prigušeno i gotovo pusto, a ulice su joj bile prazne dok su stanovnici ostali u kućama.

Izrael je insistirao da Liban nije uključen u primirje s Teheranom, koje je objavio američki predsjednik Donald Trump kasno u utorak

Dan žalosti u Libanu nakon izraelskih napada u kojima je poginulo najmanje 182 ljudi

U Izraelu je od početka rata 28. februara u bolnice primljeno 7.451 povrijeđena osoba, među kojima su i vojnici i civili, dok je trenutno hospitalizirano 118 osoba različitog stepena povreda, saopćilo je Ministarstvo zdravlja.Dva pacijenta nalaze se u kritičnom stanju, 13 je u teškom stanju, 25 pacijenata je umjereno povrijeđeno, dok se 74 osobe vode kao u dobrom stanju.Ministarstvo ne navodi detaljan pregled uzroka povreda. Ističe se da dio povrijeđenih nije stradao direktno od raketne paljbe, već indirektno, naprimjer prilikom pokušaja da stignu do skloništa.

Trenutno hospitalizirano 118 osoba različitog stepena povreda

U Izraelu od početka rata povrijeđeno 7.451 osoba

Ministar za dijasporu iz Izraela Amičai Čikli (Amichai Chikli), član vladajuće stranke Likud, rekao je u intervjuu za radio 103FM da je "greška" sklopiti primirje s Iranom.- Mislim da je greška ići u primirje u ovom trenutku. Takve države, poput Japanskog Carstva ili nacističke Njemačke, morate baciti na koljena - rekao je Čikli. Procijenio je da postoji "50% šanse" da primirje opstane.Istovremeno je pohvalio rezultate rata i tvrdio da samo "ljevičarski komentatori u Sjedinjenim Državama i Izraelu te ostaci Revolucionarne garde" tvrde da je Izrael izgubio.&nbsp;- Iran je izgubio status regionalne sile - rekao je Čikli, dodajući da se njegova Osovina otpora "urušila".- Gledam jesmo li ostvarili velike uspjehe, jesmo li stvorili novu stvarnost na sjeveru, na granici s Gazom, na Bliskom istoku? Odgovor je da, da i da - zaključio je.

Iran ograničava prolaz kroz Hormuški moreuz na 15 brodova dnevno

Tramp razmatra kazne za članice NATO-a koje nisu podržale SAD u Iranu: Ovo je plan

Merc ponudio Trampu njemačku podršku za osiguravanje plovidbe u Hormuškom moreuzu

Nastavlja se maratonsko suđenje Netanjahuu, bilo odgođeno zbog rata s Iranom

Tramp kritikovao NATO, nazvao ga "razočaravajućim"

Der Spiegel: Tramp Evropi dao ultimatum oko Hormuškog moreuza

Pezeškijan upozorava: Nastavak izraelskih napada na Liban će učiniti pregovore sa SAD-om besmislenim

Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz gotovo zaustavljen, stotine brodova čekaju

Kina intenzivno posredovala između Irana i SAD: Iz Pekinga realizirano 26 ključnih diplomatskih razgovora

Makron o Hormuzu: Finaliziraju se planovi uspostave misije koja bi pratila brodove

Karlson brutalno iskren: Nedopustivo je da Izrael naređuje Americi, to je kao da primate naredbe od kućne pomoćnice

Zajednički namaz u džamiji Al-Aksa nakon 40-dnevne izraelske blokade

Sančez pozvao EU na suspenziju sporazuma s Izraelom nakon napada na Liban

Dan žalosti u Libanu nakon izraelskih napada u kojima je poginulo najmanje 182 ljudi

U Izraelu od početka rata povrijeđeno 7.451 osoba

Izraelski ministar: Primirje s Iranom je greška, takve države morate baciti na koljena

Globus

Iran ograničava prolaz kroz Hormuški moreuz na 15 brodova dnevno

Tramp razmatra kazne za članice NATO-a koje nisu podržale SAD u Iranu: Ovo je plan

Merc ponudio Trampu njemačku podršku za osiguravanje plovidbe u Hormuškom moreuzu

Nastavlja se maratonsko suđenje Netanjahuu, bilo odgođeno zbog rata s Iranom

Tramp kritikovao NATO, nazvao ga "razočaravajućim"

Der Spiegel: Tramp Evropi dao ultimatum oko Hormuškog moreuza

Pezeškijan upozorava: Nastavak izraelskih napada na Liban će učiniti pregovore sa SAD-om besmislenim

Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz gotovo zaustavljen, stotine brodova čekaju

Kina intenzivno posredovala između Irana i SAD: Iz Pekinga realizirano 26 ključnih diplomatskih razgovora

Makron o Hormuzu: Finaliziraju se planovi uspostave misije koja bi pratila brodove

Karlson brutalno iskren: Nedopustivo je da Izrael naređuje Americi, to je kao da primate naredbe od kućne pomoćnice

Zajednički namaz u džamiji Al-Aksa nakon 40-dnevne izraelske blokade

Sančez pozvao EU na suspenziju sporazuma s Izraelom nakon napada na Liban

Dan žalosti u Libanu nakon izraelskih napada u kojima je poginulo najmanje 182 ljudi

U Izraelu od početka rata povrijeđeno 7.451 osoba

Izraelski ministar: Primirje s Iranom je greška, takve države morate baciti na koljena