U izraelskom zračnom napadu potpuno je uništena zgrada u središtu Bejruta, dok projektili nastavljaju pogađati i područja izvan glavnih uporišta Hezbolaha. Ekipa BBC-ja probudila se oko pet sati ujutro po lokalnom vremenu nakon snažne eksplozije.Izraelska vojska je približno sat ranije izdala upozorenje za evakuaciju objekta i okolnog područja, navodeći da će gađati lokaciju povezanu s Hezbolahom. Za sada nema potvrđenih informacija o žrtvama napada koji se dogodio u blizini poslovnih objekata i hotela u centru grada, prenosi BBC.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Israeli strike this morning in Beirut <a href="https://t.co/zlyhC6vYlh">pic.twitter.com/zlyhC6vYlh</a>&mdash; Ragıp Soylu (@ragipsoylu) <a href="https://twitter.com/ragipsoylu/status/2034134209703645657?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sukob u Libanu započeo je 2. marta, kada je Hezbolah ispalio rakete prema Izraelu u znak podrške Iranu u širem regionalnom sukobu. Izrael je uzvratio zračnim napadima, nakon čega su njegove snage ušle u južni dio Libana. Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, od početka sukoba poginulo je 912 osoba, među kojima je najmanje 111 djece, dok je više od milion ljudi raseljeno, uglavnom s juga i istoka zemlje te iz južnih dijelova Bejruta, gdje je utjecaj Hezbolaha najizraženiji.<h2>Zgrada već od ranije meta napada</h2>Zgrada pogođena u četvrti Bashoura već je ranije bila meta napada, a današnjim udarom potpuno je sravnjena. Snimci pokazuju kako projektil pogađa donji dio višespratnice, nakon čega se cijela konstrukcija urušava u svega nekoliko sekundi. Područje je ubrzo prekrio gust dim, dok su krhotine bile razbacane po ulicama, uz jak miris paljevine u zraku.Građani su u nevjerici posmatrali razaranje. Na terenu su intervenirale hitne službe, a pretpostavlja se da su mnogi stanovnici napustili zgradu prije udara zahvaljujući ranijem upozorenju. Među okupljenima su rasle tenzije – pojedinci su optuživali Izrael, dok je grupa muškaraca na ruševinama podigla veliki plakat ubijenog vođe Hezbolaha Hassana Nasrallaha uz povike podrške.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Closer ground level footage <a href="https://t.co/cn7CCaPpAK">https://t.co/cn7CCaPpAK</a> <a href="https://t.co/BqRk32pa6n">pic.twitter.com/BqRk32pa6n</a>&mdash; Aurora Intel (@AuroraIntel) <a href="https://twitter.com/AuroraIntel/status/2034133027090272342?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Izvedeno više napada</h2>Tokom noći izvedeno je više napada na različite dijelove grada, uključujući četvrti Zuqaq al Blat i Basta. Za te udare nije bilo prethodnih upozorenja, a prema riječima zvaničnika, poginulo je 12, a ranjeno 27 osoba. Ovakav razvoj događaja ukazuje na širenje izraelskih operacija i na centralne dijelove Bejruta, nakon što su ranije bile fokusirane na južna predgrađa.Izrael tvrdi da meta nisu samo borci i lideri Hezbolaha, već i organizacije i kompanije koje, kako navode, finansijski podržavaju tu grupu. U prvim danima sukoba gađani su ciljevi u Dahiehu, uporištu Hezbolaha u južnom dijelu grada, koji je i dalje pod intenzivnim napadima. Zbog toga su hiljade ljudi napustile svoje domove, a pojedini dijelovi tog područja, prema svjedočenjima stanovnika, podsjećaju na razaranja viđena u Gazi.<h2>Sve češći napadi</h2>Napadi se sada sve češće proširuju i na druge dijelove glavnog grada, nekad uz upozorenje, a nekad bez njega. Izrael ističe da nastoji uništiti finansijsku infrastrukturu povezanu s Hezbolahom, uključujući instituciju Al Qard Al Hassan, čiji su objekti širom grada više puta gađani.U takvim napadima često stradaju i civili. Tokom prošle sedmice, u napadu takozvanim "dvostrukim udarom" na vozilo u blizini obale Corniche ubijeno je najmanje 12 osoba, među kojima su bili i raseljeni civili koji su boravili u šatorima uz more.Širi regionalni sukob počeo je 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države napali Iran, nakon čega su uslijedili iranski odgovori na izraelske i američke ciljeve na Bliskom istoku. Hezbolah je Liban uključio u sukob dva dana kasnije

Izraelski napad sravnio objekt u centru, nema potvrđenih informacija o žrtvama

Video / Dramatičan snimak iz Bejruta: Zgrada nestala za nekoliko sekundi nakon udara

Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopštilo je da je presrelo i uništilo sedam dronova koji su ušli u vazdušni prostor zemlje, prenose državni mediji. Saudijska novinska agencija (SPA) citirala je portparola Ministarstva, general- oficira Turkija al-Malikija, koji je naveo da su dronovi oboreni tokom proteklih nekoliko sati u Istočnoj provinciji.Ovaj incident dolazi u trenutku pojačanih regionalnih tenzija nakon američko-izraelskih udara na Iran.Prema izvještajima iranske agencije "Sana", Teheran je izveo raketne i dronske napade na više zemalja u regiji, uključujući Saudijsku Arabiju, što je dovelo do ljudskih žrtava i oštećenja infrastrukture.

Saudijska novinska agencija (SPA) citirala je portparola Ministarstva

Drama u vazduhu: Saudijska Arabija oborila sedam dronova u Istočnoj provinciji

Ministar odbrane Izraela Israel Kac izjavio je da su ubili ministra obavještajnih poslova Irana Esmaila Katiba.Prema njegovim navodima, Katib je ubijen u napadima tokom prethodne noći.Istakao je da je riječ o operaciji usmjerenoj na visokorangiranog zvaničnika iranskog sigurnosnog aparata.Iz Irana još nisu komentirali navode o smrti Katiba. Katib je bio zadužen za unutrašnju i vanjsku obavještajnu djelatnost, nadzor nad sigurnosnim prijetnjama te koordinaciju s drugim sigurnosnim i vojnim strukturama.U Iranu je ova ministarska pozicija među najutjecajnijim i direktno je povezana s političkim i vjerskim vrhom države.Kac je rekao da su on i Netanjahu odobrili vojsci da bez dodatnih saglasnosti nastavi s eliminacijama drugih iranskih zvaničnika koji budu identificirani kao mete.

Iz Irana još nisu komentirali navode o smrti Katiba

Izrael tvrdi: Ubili smo iranskog ministra obavještajnih poslova Esmaila Katiba

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da je projektil sinoć pogodio područje u blizini iranske nuklearne elektrane Bushehr, ali da nije izazvao štetu niti je bilo povrijeđenih.Iz IAEA-e navode da ih je Iran obavijestio kako je projektil u utorak navečer pogodio prostor u blizini elektrane. Prema dostupnim informacijama, postrojenje nije oštećeno, a osoblje nije povrijeđeno.Incident se dogodio tokom treće sedmice američko-izraelskog rata protiv Irana.Direktor IAEA-e Rafael Grossi ponovo je apelovao na maksimalnu suzdržanost kako bi se spriječio rizik od moguće nuklearne nesreće.Ruska državna korporacija za nuklearnu energiju Rosatom osudila je napad, ističući da su nivoi radijacije u okolini elektrane stabilni. Elektranu je prvobitno počela graditi njemačka kompanija 1970-ih godina, dok je projekat kasnije dovršila Rusija.

Incident se dogodio tokom treće sedmice američko-izraelskog rata protiv Irana

Projektil pao u blizini nuklearne elektrane Bushehr u Iranu, reagovala i ruska agencija

Novinar Max Tani odlučio je učiniti nešto što je u Washingtonu postalo statusni simbol – doći do privatnog broja mobitela američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako sam piše, na tu ideju došao je nakon što je pročitao niz “ekskluzivnih” telefonskih intervjua s Trumpom, uključujući i one novinara za koje nikada prije nije čuo.“Početkom prošle sedmice, nakon što sam pročitao ono što je izgledalo kao pedeseti ‘ekskluzivni’ telefonski intervju s Trumpom, ovaj put novinara za kojeg nikad nisam čuo, odlučio sam nabaviti predsjednikov broj i nazvati ga”, piše Tani za portal Semafor.Dodaje da nije želio do broja doći najlakšim putem, preko kolega koji ga već imaju, nego je htio provjeriti koliko je zapravo teško doći do tog, kako ga mnogi u medijima nazivaju, “svetog grala pristupa”.“Brzo sam otkrio da – kao i mnoge stvari u doba prevara – činjenica da se nešto prodaje ne znači da je to teško nabaviti. Zapravo, to je najgore čuvana tajna u Washingtonu”, navodi Tani.<h2>Kako je došao do broja?</h2>Tani opisuje da mu je trebalo svega nekoliko minuta da dođe do broja američkog predsjednika. Već u drugom telefonskom razgovoru tokom rada na tekstu, jedan novinar koji prati unutrašnju politiku ponudio mu ga je bez da ga je on uopće tražio.U sljedećem razgovoru drugi novinar dao mu je isti broj, uz jedini uvjet da ga ne dijeli dalje.Ovaj primjer, prema Taniju, pokazuje koliko je Trumpov privatni broj zapravo široko rasprostranjen među novinarima i koliko je lako dostupan uprkos percepciji da je riječ o ekskluzivnom pristupu.<h2>Zašto je Trumpov broj postao toliko važan?</h2>Tani objašnjava da je Trumpov broj mobitela postao svojevrsna valuta u Washingtonu, gradu opsjednutom blizinom moći. Predsjednikov telefon, piše, gotovo ne prestaje zvoniti.Pozivi dolaze kasno navečer kada ne može spavati, tokom večeri dok gleda televiziju, pa čak i rano ujutro čim počne objavljivati na društvenoj mreži Truth Social. Ponekad je tada, dodaje Tani, “pomalo nervozan”.U posljednja dva tjedna, otkako su SAD i Izrael započeli vojne operacije u Iranu, Trump je dao više od 30 intervjua putem mobitela. Tani opisuje da se ponaša poput radijskog voditelja koji se javlja bez provjere pozivatelja i vodi kratke razgovore s novinarima iz različitih medija.Jednog dana početkom mjeseca, naprimjer, novinari ABC Newsa Jonathan Karl i Rachel Scott dobili su odvojene intervjue u kojima im je Trump govorio kako operacija u Iranu ide dobro.<h2>Trump pozive ne shvata ozbiljno</h2>Prema riječima jednog dužnosnika Bijele kuće, kojeg Tani citira anonimno, Trump te razgovore često ne shvata ozbiljno.“Kada se javi, često je zaokupljen, uključi zvučnik pred većom grupom ljudi, razgovara opušteno i zabavlja se time da ih malo zadirkuje”, rekao je taj dužnosnik.Dodaje da novinari koji misle da rade ozbiljan posao time što ga zovu zapravo “čine medvjeđu uslugu sami sebi”. I sami novinari počinju to shvatati. Kako je nedavno primijetio The Atlantic, malo koji od tih intervjua ima trajniji utjecaj na razumijevanje rata.<h2>Zašto novinari ipak zovu?</h2>Uprkos tome, Tani opisuje da je privlačnost takvog pristupa i dalje jaka. Jedan washingtonski novinar usporedio je to s iskušenjem iz “Gospodara prstenova”.“Osjećam se kao Frodo s prstenom. Znam da je opasno, ali me stalno zove”, rekao je taj novinar.Tani objašnjava da je upravo ta kombinacija dostupnosti i simboličkog prestiža dovela do toga da sve više novinara pokušava dobiti Trumpa na telefon.<h2>Kako funkcioniše “telefoniranje predsjedniku”</h2>Trumpova sklonost izravnim telefonskim razgovorima s novinarima nije nova. Tani podsjeća da su još prije ere mobitela gotovo svi novinari u New Yorku imali njegov broj i mogli ga nazvati u ured.I tokom prvog mandata Trump je često zvao medijske osobe, uključujući televizijske voditelje poput Seana Hannityja i Tuckera Carlsona, ali i pojedine novinare.No njegov privatni mobitel dugo je bio dostupan samo malom broju ljudi. To se promijenilo između dva mandata, kada je počeo koristiti broj iz Floride i češće komunicirati s poslovnim ljudima, političarima i novinarima.Kako navodi Tani, novinari su postupno počeli dolaziti do tog broja i dijeliti ga među sobom. Neki su ga dobili od članova Trumpove obitelji, drugi od poslovnih ljudi, a neki su ga jednostavno zatražili direktno od predsjednika.<h2>Trump se javlja, ali razgovori su kratki</h2>Tani opisuje da su razgovori s Trumpom gotovo uvijek vrlo kratki, često traju svega nekoliko minuta. Tokom intervjua uživo znao je prekidati razgovor kako bi se javio na druge pozive, uključujući pozive novinara.Razvila se i svojevrsna taktika kada ga nazvati. Neki smatraju da je najbolje zvati navečer dok gleda televiziju, drugi da ga treba nazvati usred noći kada ne može spavati, a treći rano ujutro – iako tada zna biti loše volje.Postoje i druga “pravila”: nakon partije golfa često je dobro raspoložen, a odmah nakon objave na Truth Socialu spremniji je iznijeti mišljenje.Redakcije su čak počele organizirati korištenje broja kako bi se izbjeglo pretjerano zvanje. Tani navodi da neke medijske kuće imaju timove koji koordiniraju ko i kada zove Trumpa.<h2>Tani ga nazvao, ali bez uspjeha</h2>Nakon što je prikupio sve te informacije, Tani je odlučio nazvati Trumpa. Odabrao je subotnje poslijepodne, kada je predsjednikov raspored bio nešto lakši. Pripremio se na to da će se Trump javiti bez predstavljanja, jednostavnim “Halo?”, kako su mu rekli oni koji su ga ranije zvali.Nazvao je – ali Trump se nije javio.“Utješio sam se mišlju da nisam puno propustio”, piše Tani, dodajući da ti kratki razgovori često ne donose posebno vrijedne informacije.<h2>“On se zabavlja, a pitanja su lagana”</h2>Tani navodi da sve više novinara počinje kritizirati ovu praksu. Neki je nazivaju “sramotnom”, drugi “besmislenom” i “bez stvarne vrijednosti”. Istovremeno priznaju da su i sami u nekom trenutku zvali Trumpa i objavljivali takve razgovore.“On se zabavlja i govori što god želi, uz lagana pitanja”, rekao je jedan novinar koji je razgovarao s Trumpom.Eric Schultz, bivši dužnosnik u administraciji Baracka Obame, rekao je Taniju da je nezamislivo da bi toliki broj novinara imao privatni broj predsjednika u vrijeme Obame.Trumpa je opisao kao “majstora davanja pristupa u zamjenu za povoljno izvještavanje”, ali je dodao da takvi intervjui “nemaju stvarnu vrijednost” i da novinari često samo “ponavljaju njegove besmislice”.“Koji je krajnji cilj? Dobiti predsjednika na telefon, snimiti video i da ga svi dijele? Ili pozivati moćne na odgovornost? Je li važniji pristup ili istina?”, rekao je Schultz.

Tani opisuje da mu je trebalo svega nekoliko minuta da dođe do broja američkog predsjednika

Novinar odlučio nabaviti Trampov broj mobitela: "Trebalo mi je par minuta"

Izraelske zračne snage su u noći s utorka na srijedu pokušale ubiti iranskog ministra obavještajne službe Ismaila Hatiba (Esmaeila Khatiba) u zračnom napadu u Teheranu, a izvor za The Jerusalem Post izrazio je uvjerenje da je operacija bila uspješna.Izvor je istakao da je uvjeren kako je napad postigao svoj cilj, ali da do sada nema konačne potvrde ishoda operacije niti detalja o Hatibovom stanju.U izvještaju se navodi da je do napada došlo u trenutku pojačanih tenzija, pri čemu je kao meta označen vrh iranskog sigurnosnog aparata. Fotografije s mjesta događaja opisuju kako se dim i plamen uzdižu iznad skladišta naftnih derivata u Teheranu 7. marta 2026. godine, što ilustruje razmjere udara i požara koji je uslijedio.Iranska strana nije objavila nikakve pouzdane informacije o sudbini Hatiba niti o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti, izvan onoga što se može vidjeti na snimcima s mjesta udara.

Iranska strana nije objavila nikakve pouzdane informacije o sudbini Hatiba niti o eventualnim žrtvama

Sumnja se da je Izrael uspio ubiti Ismaila Hatiba, prvog čovjeka iranske obavještajne službe

Iransko Ministarstvo obavještajne službe navelo je da su tokom opsežne sigurnosne operacije razotkrili i razbili desetke opozicionih ćelija i uhapsili četiri osobe za špijunažu u korist SAD.Ovu informciju je objavila agencija Tasnim bliska režimu u Teheranu. Naveli su da su identificirali i uhapsili 111 osoba u 26 pokrajina tokom jedne noći.Ministarstvo navodi i da je tom prilikom zaplijenjena "značajna količina" oružja.- Također su identificirana i uhapšena četiri špijuna američkog režima i njegovih posredničkih službi u pokrajinama Hamadan i Zapadni Azerbajdžan - naveli su.Istakli su da su uhapšene osobe prikupljale i prosljeđivale osjetljive informacije, uključujući lokacije zapovjedništava, opreme i raspored sigurnosnih snaga.- Ti izdajnici dostavljali su neprijatelju podatke o položajima štaba, opremi i rasporedu sigurnosnih snaga - istakli su.

Ovu informciju je objavila agencija Tasnim bliska režimu u Teheranu

Iran: Uhapsili smo četiri američka špijuna, odavali informacije o položajima štaba i rasporedu sigurnosnih snaga

Vijesti da Sjedinjene Države koriste bombe za uništavanje bunkera teške 2270 kilograma dodatni je dokaz da Iran velik dio svog naoružanja drži duboko pod zemljom.<h2>O kakvom se oružju radi?</h2>Iz američkog Središnjeg zapovjedništva (Centcom) nisu precizirali koje su tačno projektile za probijanje utvrda koristili protiv ciljeva koje su opisali kao "utvrđene iranske raketne položaje" duž iranske obale blizu Hormuškog tjesnaca.Ipak, poznate su dvije varijante koje odgovaraju opisu: laserski navođena bomba GBU-28 i novija GBU-72 Advanced 5K Penetrator. Smatra se da je vjerojatnije korištena ova potonja, piše BBC.Bomba GBU-72, prvi put testirana 2021. godine, veliko je precizno streljivo tipa JDAM (Joint Direct Attack Munition) koje se na cilj navodi pomoću satelitskog i inercijskog navigacijskog sustava.Prilikom testiranja, iz Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF) priopćili su kako je GBU-72 "razvijen da bi svladao izazove koje predstavljaju utvrđeni, duboko ukopani ciljevi te je dizajniran za borbene zrakoplove i bombardere"."Dizajn oružja i njegova očekivana učinkovitost razvijeni su naprednim tehnikama i procesima modeliranja i simulacije i prije nego što je iskovana prva bojeva glava", dodali su. Unatoč velikim dimenzijama, ove bombe mogu nositi i lovci F-15E Strike Eagle, što vojnim planerima pruža veću fleksibilnost jer se ne moraju oslanjati isključivo na bombardere, poput B-1B koji polijeću iz baze RAF Fairford u Engleskoj.<h2>"Iran i dalje predstavlja prijetnju"</h2>I Sjedinjene Države i Izrael već su bombardirali iransku infrastrukturu za rakete i bespilotne letjelice, no oružje kojim Teheran raspolaže i dalje predstavlja značajnu prijetnju.Korpus čuvara islamske revolucije jučer je u izjavi pročitanoj na državnoj televiziji objavio da su Tel Aviv u Izraelu gađali projektilima Khorramshahr 4 i Qadr, od kojih oba nose više bojnih glava. Istovremeno, snimke s društvenih mreža snažno upućuju na to da Iran koristi kazetno streljivo.

Iz američkog Središnjeg zapovjedništva (Centcom) nisu precizirali koje su tačno projektile za probijanje utvrda koristili protiv ciljeva

Kakvim su to bombama Amerikanci napali u Hormuzu?

Iranski napadi izazvali su opsežnu štetu u američkoj vojnoj bazi u Bahreinu, gdje je smještena Peta flota američke mornarice.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">📸 Extensive damage at US Naval Support Activity (NSA), 5th Fleet Base in Bahrain following Iranian strikes. <a href="https://t.co/wLRQSQ0mY7">pic.twitter.com/wLRQSQ0mY7</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2034177033295565186?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pogođena je Pomorska potporna aktivnost (Naval Support Activity - NSA), ključno postrojenje za američke operacije u regiji.&nbsp;Napad se dogodio 28. februara, a sada su objavljene slike štete.

Napad se dogodio 28. februara, a sada su objavljene slike štete

Američka vojna baza u Bahreinu teško oštećena

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da je projektil sinoć pogodio područje u blizini iranske nuklearne elektrane Bushehr. Kako je navedeno, projektil nije prouzrokovao štetu, niti ima povrijeđenih osoba.- IAEA je od Irana obaviještena da je projektil pogodio prostorije nuklearne elektrane Bushehr u utorak navečer. Nije prijavljena šteta na elektrani niti povrede osoblja - saopćila je UN-ova nuklearna nadzorna agencija.Napad se dogodio u trećoj sedmici američko-izraelskog rata protiv Irana.Šef IAEA-e Rafael Grossi ponovio je svoj poziv za maksimalnu suzdržanost tokom sukoba kako bi se izbjegao rizik od nuklearne nesreće.Rosatom, ruska državna korporacija za nuklearnu energiju, osudila je udar, dodajući da su nivoi zračenja oko elektrane, čiju je izgradnju započela njemačka kompanija 1970-ih, a kasnije završila Rusija, normalni.

Šef IAEA-e Rafael Grossi ponovio je svoj poziv za maksimalnu suzdržanost kako bi se izbjegao rizik od nesreće

Pogođena nuklearna elektrana u Iranu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan) izjavio je sinoć da Izrael predvodi struktura koja sebe smatra nadmoćnom u odnosu na druge, upozorivši da takva politika region Bliskog istoka postepeno vodi prema ozbiljnoj destabilizaciji i katastrofi.Govoreći tokom iftara u predsjedničkom kompleksu u Ankari, Erdoan se osvrnuo na širenje sukoba u regionu, ističući da iza posljednjih vojnih poteza, prema njegovim riječima, stoje i dublji politički motivi.Naglasio je da napadi koji su, kako je rekao, najprije pogodili Gaza Pojas, zatim Jemen&nbsp; i Liban, a u novije vrijeme i Iran, ne mogu biti objašnjeni isključivo sigurnosnim razlozima.Turski predsjednik je također ocijenio da se međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata nalazi u ozbiljnoj krizi te da se, kako je naveo, istina o dešavanjima na Bliskom istoku mora jasno predstaviti svjetskoj javnosti.Posebno je kritikovao postupke izraelskih vlasti u Jerusalemu, navodeći da je, prema njegovim riječima, džamija Al-Aksa bila zatvorena za muslimanske vjernike 17 dana bez pravnog osnova. Dodao je i da širenje narativa o takozvanoj "obećanoj zemlji" i apokaliptičnim scenarijima, kako tvrdi, nije slučajno, već dio šire strategije.- Važno je da se oslobodimo nametnutih agendi i da međunarodnoj javnosti jasno ukažemo na realnost situacije, na nasilje i na opasnu dinamiku koja se razvija - poručio je Erdoan.

Važno je da se oslobodimo nametnutih agendi i da međunarodnoj javnosti jasno ukažemo na realnost situacije, poručio je Erdoan

Erdoan upozorava: Svijet mora vidjeti šta se dešava na Bliskom istoku, Izrael nas gura u katastrofu

Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) kazao je da Francuska nikad neće učestvovati u operacijama deblokiranja Hormuškog moreuza, uprkos izjavama Donalda Trampa (Trump) da je Pariz spreman pomoći.Tramp je, govoreći na dešavanju u Bijeloj kući, rekao da je razgovarao s Makronom, dajući mu ocjenu "osam od deset" za njegov stav prema nagovaranju saveznika da deblokiraju Hormuški moreuz te je predložio da se Makron pridruži naporima koje podržavaju SAD.- Nismo strana u sukobu i stoga Francuska nikada neće učestvovati u operacijama otvaranja ili oslobađanja Hormuškog moreuza u trenutnom kontekstu - izjavio je Makron na početku sastanka kabineta na kome se raspravljalo o sukobima na Bliskom istoku.Francuska nastavlja s vlastitim naporima da okupi koaliciju za osiguranje Hormuškog moreuza nakon što se sigurnosna situacija stabilizuje i bez uloge SAD, tvrde francuski zvaničnici, prenosi AFP.

Tramp je predložio da se Makron pridruži naporima koje podržavaju SAD

Makron odlučno: Francuska neće učestvovati u operacijama u Hormuškom moreuzu

Jedna osoba je poginula, a druga je povrijeđena u pucnjavi u bazi američkog zrakoplovstva u Novom Meksiku, saopćili su vojni zvaničnici.Zrakoplovna baza Holoman u blizini Alamogorda, grada na jugu Novog Meksika, stavljena je pod blokadu u utorak oko 17.30 sati po lokalnom vremenu nakon izveštaja o aktivnom strelcu, navodi se u saopćenju vojske.Blokada je ukinuta ubrzo nakon što su pripadnici snaga bezbjednosti potvrdili da je područje bezbjedno, prenosi <a href="https://www.usatoday.com/story/news/nation/2026/03/17/shooting-us-air-force-base-new-mexico/89204698007/">USA Today</a>.&nbsp;- Hitne službe reaguju na situaciju i trenutno nema prijetnje - navodi se u saopćenju vojske.Vojni zvaničnici nisu dali više detalja o incidentu.Zrakoplovna baza Holoman je osnovana 1942. godine kao aerodrom zapadno od Alamogorda, oko 145 kilometara sjeverno od El Pasa u Teksasu.Baza je prvenstveno dom 49. krila, jedinice Ratnog vazduhoplovstva SAD, koje podržava ciljeve nacionalne bezbjednosti raspoređivanjem širom svijeta u mirnodopskim i ratnim operacijama.Krilo obezbeđuje pripadnike zrakoplovstva i svemirskih snaga, obučava pilote aviona F-16 Fighting Falcon, kao i pilote i operatere senzora bespilotnih letjelica MQ-9 Reaper.Pripadnici te jedinice učestvovali su u Drugom svjetskom ratu, Korejskom ratu, sukobima u jugoistočnoj i jugozapadnoj Aziji, kao i u NATO bombardovanju SR Jugoslavije koje je trajalo 78 dana.

Hitne službe reaguju na situaciju i trenutno nema prijetnje - navodi se u saopćenju vojske

Novi Meksiko: Pucnjava u američkoj bazi, ima mrtvih

U utorak poslijepodne na gradilištu u Beču desila se građevinska nesreća kada su se skele i oplata urušile, zatrpavši nekoliko radnika pod ruševinama. Četvorica su poginula na mjestu događaja. Jedan muškarac je teško povrijeđen i još uvijek je hospitaliziran u Beču.Prema dopisniku iz Austrije za švicarske novine na albanskom jeziku "LeCanton27.ch", žrtve su bili albanski radnici kosovskog porijekla. Mirsad Musliu, advokat koji radi u Beču, također je komentirao tragični incident i pružio daljnje detalje o pogođenima.- Znam iz pouzdanih izvora da su tri žrtve Albanci, to je sigurno. Za jednu osobu se kaže da je iz Srbije, iz Novog Pazara, ali to još nije potvrđeno. Nacionalnost povrijeđene osobe još uvijek nije poznata - citira Musliua "LeCanton27.ch".

Prema izvještajima, tri žrtve su s Kosova, a jedna iz Bosne. Navodi se da je povrijeđeni radnik iz Sjeverne Makedonije. Glasnogovornik vatrogasne službe u Beču izjavio je da je problem sa skelom vjerovatno izazvao urušavanje oplate. Međutim, tačan uzrok je još uvijek predmet istrage.Pored bečkih vlasti, saučešće su izrazili i predstavnici vlade Kosova. - Sa dubokom tugom primili smo vijest o smrti Axheovog sina, koji je, zajedno s trojicom svojih prijatelja s Kosova, izgubio život u tragičnoj nesreći na radu u Beču - navodi se u saopštenju.Tokom operacije velikih razmjera, angažovano je otprilike 120 pripadnika vatrogasne službe i službi za pomoć u katastrofama sa oko 30 vozila. Spasioci su satima radili na izvlačenju zatrpanih u ruševinama. Operacija je završena nakon otprilike tri sata.

Jedan muškarac je teško povrijeđen i još uvijek je hospitaliziran

U nesreći u Beču poginula četiri Albanca: Srušile se skele na gradilištu

Rat između Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran otvorio je ozbiljno pitanje održivosti protivraketne odbrane. Rakete presretači, poput sistema Patriot i THAAD, izuzetno su skupe i troše se brže nego što se mogu proizvesti.Prema procjenama, zemlje Zaljeva su u prvim sedmicama sukoba ispalile i do 3.000 presretača, dok su američke snage u samo nekoliko dana potrošile stotine raketa vrijednih više milijardi dolara.Problem dodatno otežava ograničen proizvodni kapacitet. Napredna tehnologija, složeni senzori i ekstremni uslovi rada čine ove rakete skupim i sporim za izradu.S druge strane, iranske balističke rakete tehnološki su jednostavnije i jeftinije za proizvodnju, što stvara neravnotežu na terenu.Stručnjaci upozoravaju da će obnova zaliha nakon sukoba biti dugotrajan i izuzetno skup proces.

Američki i izraelski sistemi troše rakete brže nego što ih industrija može proizvesti, dok troškovi dostižu milijarde dolara

Masovna potrošnja presretača u ratu: Rakete preskupe, troše se brže nego što se mogu proizvesti

Višespratnica u središtu Bejruta potpuno se srušila nakon izraelskog zračnog napada. Snimke događaja pokazuju kako je zgrada u četvrti Al-Bashura nestala u samo nekoliko sekundi.Prema medijskim izvještajima, stanovnici su primili upozorenje od Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) prije napada.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">🚨A multi-story building in central Beirut completely collapsed after an Israeli airstrike The building in the Al-Bashura area, judging by the footage, disappeared within seconds. Media reports say residents received a warning from the IDF before the strike. The attack is part… <a href="https://t.co/ZHVZelnHAN">pic.twitter.com/ZHVZelnHAN</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/2034166098690531594?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Udar je dio šire serije napada usmjerenih na infrastrukturu Hezbollaha u glavnom gradu Libanona.

Video / Dramatičan snimak iz Bejruta: Zgrada nestala za nekoliko sekundi nakon udara

Drama u vazduhu: Saudijska Arabija oborila sedam dronova u Istočnoj provinciji

Izrael tvrdi: Ubili smo iranskog ministra obavještajnih poslova Esmaila Katiba

Projektil pao u blizini nuklearne elektrane Bushehr u Iranu, reagovala i ruska agencija

Novinar odlučio nabaviti Trampov broj mobitela: "Trebalo mi je par minuta"

Sumnja se da je Izrael uspio ubiti Ismaila Hatiba, prvog čovjeka iranske obavještajne službe

Iran: Uhapsili smo četiri američka špijuna, odavali informacije o položajima štaba i rasporedu sigurnosnih snaga

Kakvim su to bombama Amerikanci napali u Hormuzu?

Američka vojna baza u Bahreinu teško oštećena

Pogođena nuklearna elektrana u Iranu

Erdoan upozorava: Svijet mora vidjeti šta se dešava na Bliskom istoku, Izrael nas gura u katastrofu

Makron odlučno: Francuska neće učestvovati u operacijama u Hormuškom moreuzu

Novi Meksiko: Pucnjava u američkoj bazi, ima mrtvih

U nesreći u Beču poginula četiri Albanca: Srušile se skele na gradilištu

Masovna potrošnja presretača u ratu: Rakete preskupe, troše se brže nego što se mogu proizvesti

Zgrada u Bejrutu srušena u izraelskom zračnom napadu

Globus

Video / Dramatičan snimak iz Bejruta: Zgrada nestala za nekoliko sekundi nakon udara

Drama u vazduhu: Saudijska Arabija oborila sedam dronova u Istočnoj provinciji

Izrael tvrdi: Ubili smo iranskog ministra obavještajnih poslova Esmaila Katiba

Projektil pao u blizini nuklearne elektrane Bushehr u Iranu, reagovala i ruska agencija

Novinar odlučio nabaviti Trampov broj mobitela: "Trebalo mi je par minuta"

Sumnja se da je Izrael uspio ubiti Ismaila Hatiba, prvog čovjeka iranske obavještajne službe

Iran: Uhapsili smo četiri američka špijuna, odavali informacije o položajima štaba i rasporedu sigurnosnih snaga

Kakvim su to bombama Amerikanci napali u Hormuzu?

Američka vojna baza u Bahreinu teško oštećena

Pogođena nuklearna elektrana u Iranu

Erdoan upozorava: Svijet mora vidjeti šta se dešava na Bliskom istoku, Izrael nas gura u katastrofu

Makron odlučno: Francuska neće učestvovati u operacijama u Hormuškom moreuzu

Novi Meksiko: Pucnjava u američkoj bazi, ima mrtvih

U nesreći u Beču poginula četiri Albanca: Srušile se skele na gradilištu

Masovna potrošnja presretača u ratu: Rakete preskupe, troše se brže nego što se mogu proizvesti

Zgrada u Bejrutu srušena u izraelskom zračnom napadu