Na redovnoj izbornoj Skupštini Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) "Prosvjeta" Gradski odbor Mostar, koja je održana u petak navečer u Vladičanskom dvoru u Mostaru, za predsjednicu Društva u naredne četiri godine ponovo je izabrana novinarka Sanja Bjelica Šagovnović.U Upravni odbor Društva izabrani su Duško Kojić, Vladenka Milović, Danilo Golo, Branka Medan, Gorica Rašović, Vanja Bjelica Čabrilo, Bosiljka Grčić, Radislav Tubić, Nemanja Šagovnović i Njegoš Veljančić, saopćili su iz SPKD "Prosvjeta" GO Mostar.U Nadzorni odbor izabrani su Tamara Bošković, Sretenka Ćihorić i Zlatko Serdarević.Bjelica Šagovnović naglasila je da je mostarska "Prosvjeta", zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom Mostar, nosilac svih kulturnih i obrazovnih aktivnosti srpskog naroda u Mostaru, te da je po svom radu i djelovanju postala prepoznatljiva u široj javnosti."Mostarska 'Prosvjeta', zahvaljujući entuzijazmu ljudi okupljenih oko našeg Društva zaista ima zapažene rezultate rada. Istakla bih 'Prosvjetinu' školu srpskog jezika, istorije i kulture, kao dopunsku nastavu za srpsku djecu koja ne mogu pohađati nastavu na svom maternjem jeziku, zatim 'Prosvjetinu' stipendiju `Vladimir Ćorović', 'Šantićeve večeri poezije', Božićni koncert, a tu su još brojne značajne aktivnosti po kojima smo prepoznatljivi", navela je ona.Prema njenim riječima, "Prosvjeta" nastoji da očuvanjem srpske kulture i stvaranja novih vrijednosti gradi istinsku multietničku sliku Mostara i bude mjesto okupljanja i susreta.

U Nadzorni odbor izabrani su Tamara Bošković, Sretenka Ćihorić i Zlatko Serdarević

Sanja Bjelica Šagovnović ponovo izabrana za predsjednicu mostarske "Prosvjete"

Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje dramu “Prst” kosovske spisateljice Doruntine Basha.Režiju potpisuje Sabrina Begović Ćorić, a igraju Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana-Mia Milić.Ova priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktuelno pitanje pozicije žena u savremenom društvu.Na sceni Bosanskog kulturnog centra Sarajevo večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena komedija “Priče i pjesme” autora Zorana Kesića. “Priče i pesme” je humoristička priredba koja kombinira elemente stand-up komedije, pozorišta, improvizacije, kabaretskog programa s izvođenjem pjesama i interakcije s publikom.

Na sceni BKC-a Sarajevo večeras komedija “Priče i pjesme” Zorana Kesića

U SARTR-u večeras drama „Prst“

Multimedijalni centar kulture CZK, organizira "RedCabaret" - muzički performans zavodljive scenske poetike, koji će premijerno biti izveden 20. i 21. decembra u 20. sati. Na repertoaru su najpoznatiji songovi iz svjetske literature muzičkog teatra ali i oni posvećeni, ljepoti zime, praznika i druženja. Uz klavirsku pratnju dirigenta i pijaniste Bakira Samardžića pet solistica kabarea među kojima su Melisa Hajrulahović Tomić, Hana Zrno, Irma Mulić, Sara Vojičić i Alma Ferović Fazlić, izvest će neke od velikih svjetskih hitova poput "Let is snow", "Mr. Sandman", "Dancing queen" i drugih. - Nakon višegodišnjih izvedbi kabarea "Mjuzikl novog svijeta", "Nowadays", "Ženske priče" i "At the Ballet", peti po redu jubilarni "RedCabaret" donosi priču o ljubavi, nezgodama, sreći, nadi i onoj romantičnoj energiji, koja uvijek lebdi nad decembrom. Sve skupa je konceptualno uvezano u jednosatnu neprekidnu muzičku cjelinu, kojom proslavljamo sve one trenutke, koji su nas oblikovali proteklu godinu i nježne uspomene koje dijelimo s voljenima - rekla je muzička rediteljica kabarea Alma Ferović Fazlić.Kreativni tim čine i glumac Emir Fejzić, dizajner zvuka Momo Lađević, make up artist Berina Čolić, foto i video kreatorica Amna Geljo. Vizuelni identitet kabarea osmislila je Agencija Komitet, a performans se realizira u okviru umjetničkog programa iMTM Sarajevo 2025., uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva kulture i sporta.Uz obavezan dress code smart casual - Black&amp;Red, ulaznice za oba igranja mogu se rezervisati putem email-a cabaret@mtm.ba, a preuzeti u prostoru CZK 15. decembra od 16.30 do 18.30 sati. Broj mjesta je ograničen, a nakon izvedbe "RedCabaret" druženje se nastavlja u prostoru RedRoom iMTM-a Sarajevo.&nbsp;

Na repertoaru su najpoznatiji songovi iz svjetske literature muzičkog teatra ali i oni posvećeni, ljepoti zime, praznika i druženja

Jubilarni "RedCabaret" uskoro u Multimedijalnom centru kulture - CZK

Treći međunarodni festival dječije muzike Sarajevo „Kids Star“ bit će održan 13. decembra u Domu mladih Skenderija, u orgaizaciji Udruženja za očuvanje i razvoj umjetnosti „Artista“. Na pozornici će 20 izvođača iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Ukrajine u kategorijama: Male i Mlade zvijezde, pokazati svoj talenat, energiju i ljubav prema muzici.Članovi žirija i ove godine su profesori Selma Verem, Ivan Perković i Zlatko Duraković.U revijalnom dijelu programa nastupat će prošlogodišnje pobjednice u obje kategorije, balerine Udruženja „Art Corner“, najmlađi bh. bend Frtutma KIDS uz pratnju hora OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“, kao i Čapljinske mažoretkinje, koje su prošle godine stvorile nezaboravnu atmosferu.Ovogodišnji Festival će ugostiti specijalne goste čiji identitet ostaje tajna. Jedno je sigurno – njihov nastup će zapaliti scenu i oduševiti sve prisutne.Inače, ove godine Festival traje od 12. do 14. decembra. Prvog dana djeca će učestvovati u radionicama sa profesorima muzike i plesa. Radionice služe da se izvođači pripreme za nastupe, ali i da nauče nove vještine i uživaju u druženju.Navečer za sve učesnike organiziran je disco night, gdje će djeca plesati i zabavljati se u pravom festivalskom duhu. U subotu učesnici će imati priliku da obilaze Sarajevo, upoznaju njegovu historiju i ljepotu, prije nego što se svi ponovo okupe za finalnu noć u kojoj obećavaju dosta zabave i iznenađenja, najavljeno je iz Udruženja „Artista“.Međunarodni festival dječije muzike Sarajevo “Kids Star” 2025. su podržali: Ministarstvo kulture i sporta KS, Grad Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, AMUS, AIS, Općina Novo Sarajevo i Općina Stari Grad.Sarajevo „Kids Star“ – festival talenata i radosti počinje u 18 sati, ulaz je besplatan.

Članovi žirija i ove godine su profesori Selma Verem, Ivan Perković i Zlatko Duraković

Međunarodni festival dječije muzike Sarajevo 

Festival dječije muzike Sarajevo Kids Star 13.decembra u Skenderiji

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličen bh. mjuzikl “Sarajevo moje drago”. Autor teksta i muzike je Zlatan Fazlić, dirigent i aranžer Ranko Rihtman, a režiju potpisuje Dino Mustafić.Priča “Sarajevo moje drago” je originalna, a sve muzičke numere su nove, napravljene ciljano za ovo muzičko-scensko djelo. U mjuziklu učestvuju brojne umjetnice i umjetnici: Ermin Bravo, Aldin Omerović, Sanjin Arnautović, Nedim Šuvalija, Haris Bidžan, Issa Osmić, Armin Omerović, Marko Mirković, Alen Hadžić Morris, Tarik Mulaomerović, Franko Bralo, Anastasija Dunjić, Iva Prgić, Sara Seksan, Nikolina Vujić, Andrea Aković, Vedrana Božinović, Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Izudin Bajrović, Rijad Ljutović, Merima Lepić Redžepović, Iman Bubić, Mona Muratović i Lejla Hakalović, te Balet i Hor opere Narodnog pozorišta u Sarajevu uz pratnju Sarajevske filharmonije.

Sve muzičke numere su nove, napravljene ciljano za ovo muzičko-scensko djelo

U Narodnom pozorištu večeras mjuzikl "Sarajevo moje drago"

Njegove slike nisu puki portreti, niti pokušaji realističnog bilježenja likova. One su susret energije, simbola i unutrašnjih svjetova. Boris Vinčar, umjetnik iz Bihaća, izgradio je vizuelni rukopis koji se teško može uporediti sa bilo kojim trendom na domaćoj sceni. U njegovim radovima lica ostaju tiha, gotovo monokromatska, dok boje oko njih eksplodiraju i nose priču. O tome kako je nastao njegov slikarski svijet, šta žena znači u njegovom opusu i zbog čega vjeruje da je boja jezik snažniji od riječi, govori u razgovoru za "Avaz".

Vaš stil nosi prepoznatljivu mješavinu pop-arta, simbolizma i snažnih kolorističkih kontrasta. Kako ste došli do tog vizuelnog jezika, je li on rezultat intuitivnog procesa ili dugog unutrašnjeg traganja?Do mog vizuelnog jezika nisam došao odjednom, niti sam sebi zadao neki cilj kako nešto mora izgledati. To je bio dug proces, prvenstveno vođen iskustvom i energijom koju sam godinama skupljao, kako u umjetnosti, tako i u poslu kojim se bavim skoro cijeli život, tj. u montaži i televiziji. Rad s kadrom i svjetlom naučio me važnosti kompozicije i sposobnosti da iz mase informacija izdvojim ono što je bitno. Mislim da se upravo ta selekcija vidi u mojim slikama - lice je monokromatsko, gotovo asketsko, dok boje oko njega eksplodiraju. Pop-art mi je dao hrabrost da koristim čiste, jake površine i da razmišljam o slici kao o objektu koji komunicira odmah, bez pripreme i suvišnih objašnjenja. Simbolizam mi je dao potrebnu dubinu da prikažem da unutar kompozicije postoji nešto što nije očigledno, nešto što se otkriva tek kada posmatrač sliku gleda malo duže. Između ta dva pola, direktnog i skrivenog, nastao je moj vizuelni jezik.Mogu reći da intuicija vodi proces, ali je oblikovana dugim unutrašnjim traganjem i pokušajima uspostave ravnoteže između figurativnog i apstraktnog. Tek kada sam prihvatio da ne moram slijediti nijedan trend, pravilo ili školu, stvari su počele sjedati na svoje mjesto.U vašim portretima žene nisu samo likovi, već gotovo arhetipovi snage i elegancije. Kada slikate ženu, šta zapravo pokušavate zabilježiti ? Da li njen lik, njenu energiju ili nešto treće, što se možda ne vidi golim okom?Žena u mojim radovima nikada nije samo portret - ona je figura, znak, simbol. Kada počnem raditi portret, polazim od lica, a onda istražujem koji osjećaj to lice u meni pokreće. To može biti energija, stav, mirnoća ili napetost, nešto što nije ucrtano u crte lica, nego u unutrašnji ritam osobe. Zato radim monokromatska lica, jer ne želim da fizionomija preuzme priču. Lice je tihi centar slike, ali je boja ta koja govori. Žena u mojim radovima ne pripada jednom vremenu ni jednom prostoru. Ona je arhetip. Figura snage, elegancije, ali i unutrašnje borbe. Svaka nosi nešto mitsko, ne u smislu fantazije, nego unutrašnje ozbiljnosti i samosvijesti. Kada slikam, tražim onu jednu liniju ili površinu koja otkriva najviše. Ponekad je to oštar rez boje na rubu lica, ali najčešće su to oči čiji pogled gleda kroz posmatrača, a ne u njega. U tim nijansama krije se ono što mene zanima, energija koja stoji između osobe i simbola. U svojim slikama pokušavam uhvatiti i lik, i energiju, i ono treće što je u prostoru između njih. To treće je često najvažnije.

Vaša tehnika je neuobičajena i rijetka u našem prostoru. Šta vas motivira da ostanete vjerni originalnosti i ne uklopite se u mainstream tokove? Kako izgleda trenutak kada odlučite da „prekršite pravilo“ i slijedite potpuno vlastitu intuiciju?Moja tehnika se razvijala upravo zato što nikada nisam bio previše zainteresovan za ono što je trenutno popularno. Polako se razvijala iz studioznog proučavanja stripa 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, pop-arta, futurizma i apstraktnog slikarstva. Dolazim iz medija u kojem se trendovi smjenjuju ogromnom brzinom i koji često zahtijevaju konformizam. Umjetnost mi je uvijek bila prostor u kojem mogu raditi suprotno, gdje mogu pobjeći od očekivanog i izgraditi prostor u kojem je autentičnost važnija od ukusa trenutka. Motiviše me osjećaj da slike moraju nositi moj vlastiti rukopis. Ako bih imitirao nešto što već postoji, izgubio bih razlog da uopće slikam. Zato se ne uklapam u mainstream , ne iz otpora, nego zato što ne osjećam da mu pripadam.

U vašim radovima boja nije samo estetski element, već gotovo jezik. Kada birate paletu za jedan portret, birate li boju prema emociji modela, vlastitom unutrašnjem stanju ili poruci koju želite poslati?Boja je za mene sredstvo komunikacije jednako važno kao i figura, možda čak i važnije. Često kažem da su boje tekst, a lice samo okvir oko kojeg gradim radnju. Kada biram paletu, nikada ne polazim od pravila o harmoniji ili komplementarnosti. Polazim od emocionalnog tona koji osjećam dok razmišljam o slici. Ponekad je izbor boje direktno vezan za energiju žene koju predstavljam. Ali vrlo često paleta odražava i moje vlastito stanje, ono što sam u tom trenutku, bez obzira na model ili motiv. Boja je i način da prenesem poruku koju ne želim izgovoriti figurativno. Na primjer, jedna slika može imati mirno lice, ali oko njega boje koje se sudaraju, što otkriva unutrašnji konflikt ili napetost. Druga može imati minimalnu paletu da naglasi tišinu, a treća eksploziju boja da izrazi živost. Za mene je boja jezik koji govori prije, jače i dublje nego forma.Umjetnici često govore da slika nastaje iz onoga što čovjeka najviše tišti ili inspiriše. Šta je u vašem slučaju ta unutrašnja sila , da li vas vodi lična priča, iskustvo, nešto što želite promijeniti u društvu ili možda potraga za ljepotom koja nadilazi svakodnevicu?Sve ove stvari me pokreću, ali nijedna sama za sebe nije dovoljna da bi nastala slika. Moj rad je rezultat nakupljenog iskustva, profesionalnog, emotivnog i životnog. Kao neko ko je proveo decenije u medijima, vidio sam mnogo intenzivnih, dramatičnih i teških situacija. Kada slikam, tražim način da se odmaknem od te realnosti i da iz sebe izvučem nešto što nije samo refleksija, nego i transformacija iste. Lična priča je tu - temelj iz kojeg dolazi motiv da radim. Ti radovi me vode duboko u moj unutrašnji svijet. Ne slikam da bih sebe objasnio, nego da otvorim prostor u kojem i drugi mogu pronaći nešto svoje. Da, postoji i potreba da kroz sliku ponudim alternativu svakodnevnoj težini. Ne bijeg, nego nešto poput vizuelnog predaha, trenutak u kojem se nešto lijepo i snažno može susresti s posmatračem. To je potraga za ljepotom koja nije dekoracija, nego stanje, nešto što nadilazi dan, buku i pritisak.Za kraj: Ko je Boris Vinčar, kako biste sebe opisali?Boris Vinčar je čovjek koji se cijeli život kreće kroz slike, bilo da su to kadrovi na televiziji ili lica na platnu. Ja sam neko ko radi tiho, uporno i strpljivo. Nemam potrebu da budem glasniji od svoje umjetnosti; vjerujem da slike govore jasnije od mene. Kao umjetnik, pokušavam spojiti iskustvo koje nosim iz montaže ; preciznost, ritam i dramaturgiju s izrazom koji je intuitivniji i slobodniji. Kao slikar, trudim se da svaki rad bude autentičan, da imam vlastiti vizuelni potpis i da ostanem vjeran onome što osjećam, čak i kada to znači ići protiv očekivanja.Kao osoba, vjerujem u jednostavnost, tihu snagu, ozbiljan pristup radu i posvećenost koja se ne vidi na prvi pogled, ali se prepozna na platnu. Nisam neko ko traži etikete ni definicije. Ako bih se morao opisati jednom rečenicom, to bi bilo: „Ja sam pripovjedač koji govori bojom.“

Tek kada sam prihvatio da ne moram slijediti nijedan trend, pravilo ili školu, stvari su počele sjedati na svoje mjesto

Eksplozija boja i tišina lica: Slikarski potpis Borisa Vinčara

Specijalno izdanje programa "Dan ljudskih prava“ Sarajevo Film Festivala, bit će održano u kinu Meeting Point u srijedu i četvrtak, 10. i 11. decembra, a u programu su dva filma s početkom u 18 sati. Ulaz na projekcije je besplatan.<h2>Filmski program&nbsp;</h2>Sarajevo Film Festival sa svojim partnerima tradicionalno u decembru posebnim filmskim programom obilježava Dan ljudskih prava, prikazujući filmove autorica i autora koji kameru koriste ne samo kao sredstvo bilježenja stvarnosti, već i kao alat za doprinos prostoru slobode i borbe za jednakost i ljudska prava.Ove godine u programu su dva filma koja su na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu bila u Takmičarskom programu - dokumentarni film. To su filmovi "Cuba i Alaska“ Yegora Troyanovskog i "Bosanski vitez“ Tarika Hodžića, uz koje će biti održane i panel-diskusije."Cuba i Alaska“ na 31. Sarajevo Film Festivalu zabilježio je regionalnu premijeru. Publika će ga u kinu Meeting Point imati priliku pogledati u srijedu, 10. decembra u 18 sati. Film prati najbolje prijateljice Cubu i Alasku, duhovite bolničarke na ukrajinskim linijama fronta.Njih dvije dijele svakodnevnicu svih vojnika, što se duže bore za Ukrajinu, to više blijede i gube se njihove veze s prijateljima, porodicom i njihovom prošlošću. S ratom tako duboko ukorijenjenim u njima, mogu li se ikada vratiti svom starom životu, pitanje je koje ovaj film postavlja.Projekcija filma je omogućena uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u okviru inicijative „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ koju zajednički provode UN Women, IOM i UNFPA u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.Film "Bosanski vitez“ Tarika Hodžića (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, 2025, 79 min.) premijerno je prikazan na 31. Sarajevo Film Festivalu i bio drugi najbolje ocijenjen dokumentarni film po odluci publike. Publika će u kinu Meeting Point ovaj film imati priliku pogledati u četvrtak, 11. decembra u 18 sati.Film prati Seada Delića koji je tokom rata u BiH pobjegao na slobodnu teritoriju Srebrenice, gdje se pridružio vojsci i 1995. preživio genocid. Nakon rata odselio je u Ameriku i ispunio svoj dječački san da postane vozač kamiona.<h2>Novi život&nbsp;</h2>Uprkos činjenici da je izgradio novi život, prošlost nastavlja da ga proganja. U potrazi za odgovorima o vlastitom identitetu, uranja u historiju srednjovjekovne Bosne, posjećuje tvrđave, gradove i stećke. Ta strast njegovom životu daje novi smisao, a poštivanje bosanskog naslijeđa postaje njegova misija.Projekcija se održava uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini. Nakon projekcije slijedi razgovor o filmu, u kojem sudjeluju reditelj Tarik Hodžić, producent Adnan Ćuhara, ambasador Švicarske u BiH Gabriele Derighetti i savjetnica za kulturu Ambasade Švicarske Sanela Ademović.Decembarski program Sarajevo Film Festivala u kinu Meeting Point nastavlja se posebnim programom sa filmskim projekcijama i panelima 12., 13. i 14. decembra u 18 sati, u organizaciji WARM fondacije u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom.Program potiče etički dijalog i dublje razumijevanje globalnih sukoba, donoseći moralnu jasnoću i hrabru viziju pravednijeg svijeta.Broj mjesta u kinu Meeting Point je ograničen, a besplatne ulaznice preuzimaju se u kinu sat vremena prije početka projekcije, saopćeno je iz Meeting Pointa.

Sarajevo Film Festival sa svojim partnerima tradicionalno u decembru posebnim filmskim programom obilježava Dan ljudskih prava

U kinu Meeting Point 10. i 11. decembra filmski program SFF-a posvećen Danu ljudskih prava

Narodno pozorište Sarajevo sa ponosom objavljuje da je u mjesecu decembru rasprodano rekordnih osam naslova u kapacitetu od 432 mjesta, a publika ima mogućnost kupovine ulaznica za još sedam naslova.Kuća na Obali do kraja decembra ljubiteljima teatra donosi novogodišnja uzbuđenja, izvrsne naslove, mjuzikl i vrhunske koncerte.Iz pozorišta pozivaju da uživate u spektakularnim pozorišnim naslovima za koje je još uvijek postoji mogućnost kupovine ulaznice: hit predstava „Konačari“, operni spektakl „Noć kompozitora XX stoljeća“, Nušićeva „Protekcija“, opera, napisana za dramski ansambl, spoj je sapunice i reality showa, uz muzičku mješavinu baroka, folka i rock'n'rolla „Seljačka opera“, predstava o Sarajevskoj hagadi „Sarajevski trgovac“, predstava „Sve se nekako preživi, osim smrti“ reditelja Dine Mustafića te autorski projekat Danila Marunovića „Hasanaginice“.

Opera "Tvrtko, kralj bosanski" osvojila publiku Narodnog pozorišta Sarajevo

Naslovi koji su rasprodani od početka mjeseca decembra su: prva bosanskohercegovačka kraljevska grande opera „Tvrtko, kralj bosanski", kompozitora Ammara Jažića, komedija „Balkanski špijun u Sarajevu“, mjuzikl koji obara rekorde „Sarajevo, moje drago“ autora Zlatana Fazlića, a koji će igrati u dva termina, dramska predstava „Uhvati zeca“, zimska baletna čarolija „Krcko Oraščić“ koja će biti izvedena u četiri termina.Svi detalji dostupni su na zvaničnim platformama NPS, a ulaznice su dostupne putem njihove web stranice, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni NPS.&nbsp;

Kuća na Obali donosi novogodišnja uzbuđenja, izvrsne naslove, mjuzikl i vrhunske koncerte

Rekordan decembar: Osam rasprodanih predstava, dostupne ulaznice za još sedam naslova

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličen bh. mjuzikl “Sarajevo moje drago”. Autor teksta i muzike je Zlatan Fazlić, dirigent i aranžer Ranko Rihtman, a režiju potpisuje Dino Mustafić.Priča “Sarajevo moje drago” je originalna, a sve muzičke numere su nove, napravljene ciljano za ovo muzičko-scensko djelo. U mjuziklu učestvuje velika glumačka ekipa vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnika, te Balet i Hor opere Narodnog pozorišta u Sarajevu.Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje dramu “Moj sin samo malo sporije hoda” Ivora Martinića. Reditelj je Ivan Plazibat, a uloge tumače: Jasna Diklić, Snežana Bogićević, Mirela Lambić, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Džana Džanić, Matea Mavrak i Enes Kozličić.

SARTR prikazuje dramu „Moj sin samo malo sporije hoda“

U Narodnom pozorištu večeras mjuzikl “Sarajevo moje drago”

Program Narodnog pozorišta u Mostaru u decembru počet će u petak kada je na rasporedu predstava „Hasanaginica“ autora Mirze Begovića.Riječ je o koprodukcijskom projektu Narodnog pozorišta u Mostaru, Narodnog pozorišta Tuzla i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, dok je nositelj projekta i producent BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija.Glumačku postavu čine Adna Kaknjo, Irfan Kasumović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Nusmir Muharemović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Zerina Mujkić i Nermin Hodžić.Nakon toga, u srijedu, 10. decembra, na repertoaru je gostujuća predstava „Hoću kući“, koja se bavi pitanjem doma, pripadnosti i granica, onih vidljivih, ali i nevidljivih, a autorski je projekt Davora Golubovića i Irfana Ribića, u režiji Saše Peševskog.Nadalje, na maloj sceni Studio 64 NPM-a, u petak, 12. decembra, bit će odigrana predstava „Ludilo u ...“autora Eugena Ionesca, u režiji Gorana Damjanca. U predstavi igraju Nikolina Marić, Vedran Vilogorac i Damir Čobo.Komedija „Bajka o pozorištu“ autora Vladimira Đurđevića, u režiji Ferida Karajice, bit će odigrana na Velikoj sceni NPM-a u petak, 19. decembra. Riječ je satiričnoj komediji koja na duhovit način ukazuje na stvarnost savremenog društva, s posebnim fokusom na zanemareni položaj kulture i pozorišta.Pred kraj mjeseca, u subotu, 20. decembra, na Velikoj sceni NPM-a bit će održan koncert za sve mališane „Mravko Travko“.

Glumačku postavu čine Adna Kaknjo, Irfan Kasumović, Faketa Salihbegović Avdagić, Nusmir Muharemović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Zerina Mujkić i Ner

"Hasanaginica" otvara decembarski program

Bosanskohercegovački film "Paviljon", reditelja Dine Mustafića, bit će prikazan na uglednom 24. izdanju Evropskog filmskog festivala Cinedays, koji se održava od 3. do 10. decembra u Skoplju. Film je uvršten u program kao jedan od regionalno najistaknutijih projekata nastalih u koprodukciji sa makedonskim filmskim ekipama.- Čast mi je što će "Paviljon" biti prikazan na festivalu Cinedays, koji je važna regionalna platforma za savremeni evropski i regionalni film. Film je nastao kroz snažan koprodukcijski model, koji za nas bh. autore ima presudnu ulogu – on nam omogućava kreativnu razmjenu, stabilnije produkcijske uslove i veću vidljivost u regionalnom filmskom prostoru. Zahvaljujem festivalu na pozivu i radujem se susretu s publikom u Skoplju - poručio je reditelj.&nbsp;Inače, reditelj Dino Mustafić, čiji je rad već prepoznat na međunarodnoj sceni, u "Paviljonu" donosi snažnu, društveno angažiranu priču, realizovanu uz učešće regionalne glumačke i autorske ekipe. Prikazivanje filma u Skoplju predstavlja još jedan važan međunarodni iskorak u festivalskoj distribuciji ovog ostvarenja.

Specijalna nagrada žirija dodijeljena je kompletnom glumačkom ansamblu filma "Paviljon" reditelja Dine Mustafića

Ovogodišnji Cinedays održava se pod sloganom "Vidimo se s druge strane", uz specijalnu posvetu Davidu Lynchu i fokus na savremena evropska ostvarenja. Festival donosi više od 60 filmova raspoređenih u tematske programske selekcije, a "Paviljon" se ističe kao dio selekcije koja promoviše regionalnu saradnju i filmske autore s prostora bivše Jugoslavije.Festival Cinedays važi za jedan od najznačajnijih filmskih događaja u Sjevernoj Makedoniji, sa bogatim programom, jakim međunarodnim gostima i fokusom na promociju evropskog i regionalnog filma. Projekcija "Paviljona" otvara dodatni prostor za afirmaciju savremenog bosanskohercegovačkog filma pred publikom i stručnjacima iz regije.Podsjetimo, distribucija filma "Paviljon" već je započela u Kanadi, a uskoro će, nakon Bosne i Hercegovine i Hrvatske, krenuti i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

Ističe se kao dio selekcije koja promoviše regionalnu saradnju i autore s prostora bivše Jugoslavije

"Paviljon" Dine Mustafića na programu 24. Evropskog filmskog festivala Cinedays u Skoplju

Humanitarni koncert "Prava stvar - Tribute to Čola", u sklopu projekta Udruženja Ruku na srce "Nijedno dijete bez paketića" bit će održan u Bosanskom kulturnom centru (BKC) Sarajevo 10. decembra s početkom u 20.30 sati umjesto u JU Centru kulture i mladih Općine Centar (CKM).Zbog nepredviđenih tehničkih problema u objektu CKM realizacija svih događaja u ovom prostoru privremeno je onemogućena.BKC Sarajevo se ovom prilikom pridružuje kao partner ovoj humanitarnoj inicijativi.Podsjetimo, JU CKM, bend "Prava stvar – Tribute to Čola" i Udruženje Ruku na srce su udružili snage u okviru velike akcije "Nijedno dijete bez paketića", kojom se već petnaest godina prikupljaju novogodišnji paketići za djecu iz porodica slabijeg materijalnog stanja. Sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je podršci ovom projektu.Bend "Prava stvar - Tribute to Čola" okuplja dvanaest muzičara uz gudački kvartet koji zajedničkim izvođenjem hitova Zdravka Čolića stvaraju bogat i slojevit koncertni doživljaj. Njihov program spaja energiju pop i rock muzike s toplinom gudačkih instrumenata, donoseći publici prepoznatljive melodije u novim, dinamičnim aranžmanima.Humanitarna akcija "Nijedno dijete bez paketića" do sada je omogućila podjelu više od 20.000 paketića mališanima širom Bosne i Hercegovine, čime je postala jedna od najprepoznatljivijih volonterskih inicijativa u zemlji.Ulaznice po cijeni od 20 KM dostupne su na biletarnici CKM (Jelića 1) radnim danima od 10 do 16 sati. Organizatori napominju da su sve već kupljene ulaznice i dalje važeće, bez potrebe za zamjenom te zahvaljuju na razumijevanju i strpljenju.&nbsp;

Zbog nepredviđenih tehničkih problema u objektu CKM realizacija svih događaja u ovom prostoru privremeno je onemogućena

Humanitarni koncert "Prava stvar – Tribute to Čola" održat će se u BKC-u

U srijedu, 03. decembra, odmah nakon ikindije namaza, oko 14 sati, u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, bit će održana svečana promocija knjige „Muftija Muamer Zukorlić – Reformator“, autora Muhameda Mahmutovića.&nbsp;Riječ je o djelu koje je već izazvalo veliko interesovanje u Sandžaku, Bosni i Hercegovini i među bošnjačkom dijasporom širom svijeta.Ovaj događaj se održava pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Huseina ef. Kavazovića, što promociji daje posebnu duhovnu i institucijsku važnost.Na promociji će govoriti dva ugledna promotora:- Mr. Muhamed ef. Velić, imam, autor i jedan od najprepoznatljivijih javnih glasova Islamske zajednice- Hafiz Haris ef. Kalač, dugogodišnji saradnik rahmetli Muftije i svjedok mnogih ključnih etapa njegovog djelovanja<h2>O čemu govori knjiga?</h2>Knjiga „Muftija Muamer Zukorlić – Reformator“ otvara vrata u svijet jednog izuzetnog čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u obrazovnim, kulturnim, duhovnim i društvenim procesima Bošnjaka. Autor donosi:- lična sjećanja i susrete s Muftijom,- dokumentovane događaje iz njegovog javnog i privatnog djelovanja,- analizu njegovog reformskog pristupa,- prikaz borbe za izgradnju institucija tamo gdje ih nije bilo,- promišljanja o njegovoj viziji povezanog Sandžaka, Bosne i bošnjačke dijaspore.Posebnu vrijednost knjige čine autentični detalji — razgovori koji nikada nisu zapisani, njegove tihe pouke, unutrašnji motivi i intelektualna hrabrost koja ga je vodila kroz cijeli život.- Ova knjiga je moj trajni amanet generacijama koje dolaze: zapis o čovjeku koji je vjerovao da se narod mijenja kada se promijeni svijest. Muamer Zukorlić je živio reformu — u učenju, govoru i djelu. Moja obaveza je bila da zabilježim ono što nismo smjeli prepustiti zaboravu - istaknuo je autor Muhamed Mahmutović<h2>Poziv javnosti</h2>Organizatori pozivaju sve vjernike, građane Sarajeva, intelektualce, studente, profesore i prijatelje lika i djela rahmetli Muftije da prisustvuju promociji u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje se očekuje dostojanstvena atmosfera ispunjena sjećanjem, emocijom i svjedočenjem o čovjeku koji je oblikovao jedno doba bošnjačke misli.

Održat će se velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

Promocija knjige “Muftija Muamer Zukorlić – Reformator” u srijedu nakon ikindije u 14 sati

Pjesme Irfana Horozovića prepune su sjećanja koja se zbog uvođenja dvojnika ispoljavaju pseudodokumentaristički, zatim, brojnih tekstualnih aluzija, citata i pseudocitata, književnohistorijskih i kulturalnih referenci.U Sarajevu je na bolji svijet, nakon duge i teške bolesti, preselio Irfan Horozović. Pripovjedač, romanopisac, esejist, pjesnik i dramski pisac svojim cjelokupnim književnoumjetničkim djelom zauzimao je sam vrh bosanskohercegovačke književnosti. S više od četrdeset objavljenih naslova za djecu i odrasle, prijevodima, brojnim pozorišnim izvedbama njegovih drama, kao i brojnim nagradama, književnoumjetnički opus Irfana Horozovića može se smatrati izuzetno velikim i značajnim ne samo u bosanskohercegovačkim okvirima nego i mnogo šire, prenosi <a href="https://bosna.hr/preminuo-irfan-horozovic/">Bosna.hr.</a>Irfan Horozović rođen je u Banjoj Luci 27. aprila 1947. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U Zagrebu je diplomirao na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i jugoslavenske jezike i književnosti. U radnoj i stvaralačkoj karijeri Irfan Horozović bio je urednik Studentskog lista, Pitanja i Puteva, odgovorni urednik u izdavačkoj djelatnosti Novog glasa u Banjoj Luci. Također, bio je dugogodišnji urednik u Igranom programu RTV Federacije BiH, glavni urednik časopisa Život te urednik Bošnjačke književnosti u 100 knjiga – u BZK Preporod.Irfan Horozović javio se kao autor krajem šezdesetih godina dvadesetog vijeka, upravo u vrijeme kada je moderni način stvaranja dosegao svoju potpunu zrelost, i to knjigama poezije i dramom, da bi već početkom sedamdesetih u književnost ušao na velika vrata borhesovski postmodernom zbirkom pripovijedaka Talhe ili Šedrvanski vrt. Njegova poezija u svom je razvojnom poetičkom putu prešla most između modernizma i postmodernizma, od magijski nadrealne slike do lirske pjesme narativne sadržine, od tradicijskog i zavičajnog prostora do egzistencijalnog grča u egzilu, od vezanog stiha i tradicijske inspiracije do slobodnog stiha i postmoderne tekstualne igre.Pjesme Irfana Horozovića prepune su sjećanja koja se zbog uvođenja dvojnika ispoljavaju pseudodokumentaristički, zatim, brojnih tekstualnih aluzija, citata i pseudocitata, književnohistorijskih i kulturalnih referenci.S druge strane, u Horozovićevim dramama nalazimo elemente poetizacije uz, naravno, obaveznu i beskrajnu igru, ne tek samo glumačku, nego igru s riječima, magijsku igru s prostorom, vremenom i protagonistima, igru koja traje u prostorima između košmarnih snova i jave.Također, Horozovićevi tekstovi namijenjeni djeci ostvareni su kao fantazmagorije prvog reda, s mnogo ludizma i humora. No, ono što čini najobimniji i zasigurno najznačajniji dio opusa Irfana Horozovića jeste njegova proza. Od pojave njegove zbirke Talhe ili Šedrvanski vrt 1972. godine može se govoriti o postmodernom diskursu u bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj književnosti. Književna kritika ga od tog momenta svrstava među najinovativnije književnike savremene bosanskohercegovačke književnosti, zajedno s Dževadom Karahasanom, Nedžadom Ibrišimovićem ili Vitomirom Lukićem, smatrajući da je naša literatura upravo tih godina stekla svoju punu zrelost.Intertekstualnost, metatekstualnost kao i tekstualni okvir temeljne su odrednice gotovo svih proza Irfana Horozovića, kao i oneobičavanje hronotopa i protagonista, fragmentiranost i kolažna igra. Tako je, naprimjer, roman Imotski kadija kao cjelina ostvaren u suodnosu s najznačajnijom bošnjačkom baladom Hasanaginica, koja mu je poslužila kao prototekst. Horozović je stvorio metakreativni tekst te različitim transformacionim postupcima “prenio” baladu i njen kontekst u roman slijedeći postmodernu poetiku, po kojoj je prošlost dostupna samo preko ranijih tekstova, uz neizostavnu poetizaciju narativnog iskaza.Na sličan su način romani Kalfa i Rea otvoreni prema tekstualnosti i narativnoj igri magijskog i fakcijskog, historijskog i pseudohistorijskog. S druge strane, romani Sličan čovjek i Berlinski nepoznati prolaznik, te pripovijetke iz zbirke Prognani grad ispisuju historiju izgubljenog zavičaja i izgubljenog grada kao toposa traganja za identitetom poljuljanim u surovom prognaničkom i egzilantskom životu.Za svoj neumorni književni rad Horozović je dobio nekoliko značajnih nagrada: “Sedam sekretara SKOJ-a” (1972), Nagradu grada Banje Luke (1980), Nagradu za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagradu Udruženja književnika BiH (1988), Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine (1998), nagradu “25. novembar” za životno djelo te druge nagrade i priznanja.Zastupljen je u brojnim antologijama pripovijetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika.

Pripovjedač, romanopisac, esejist, pjesnik i dramski pisac svojim cjelokupnim književnoumjetničkim djelom zauzimao je sam vrh bh. književnosti

Preminuo veliki bosanskohercegovački književnik Irfan Horozović

Galerija Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu od 9. do 16. decembra bit će domaćin izložbe „Poljska u mom srcu. 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Poljske i Bosne i Hercegovine“. Događaj organizira Ambasada Republike Poljske u Sarajevu. Ova jedinstvena digitalna postavka donosi priču o historijskim, kulturnim i društvenim vezama koje povezuju dvije zemlje kroz više od šest stoljeća, saopćeno je iz Ambasade Poljske u BiH. Autori izložbe su poljski konceptualni umjetnik Jakub Hader i dr. Tomasz Jacek Lis, poljski historičar, balkanista i istraživač.Izložba je podijeljena u 17 tematskih cjelina koje otkrivaju fascinantne detalje: od dinastičkih veza Piastovaca i Kotromanića, preko prvih diplomatskih kontakata između Poljske i Bosne i Hercegovine u XV stoljeću, pa sve do poljskih putnika, umjetnika i intelektualaca koji su ostavili trag u Bosni i Hercegovini, ali i Bosanaca koji su se urezali u poljsku historiju.Posjetioci će moći saznati više o poljskim liječnicama koje su bile pionirke medicine u Bosni, o seljacima iz Galicije koji su krajem XIX stoljeća osnovali naselja u Bosni, kao i o poljskim partizanima koji su se borili uz Titove snage tokom Drugog svjetskog rata, sve do poljskog angažmana devedesetih godina kroz političku misiju Tadeusza Mazowieckog i humanitarnu pomoć Janine Ochojske.Izložba je atraktivna jer ne predstavlja klasičnu postavku slika i fotografija. Cijela postavka je digitalnog tipa, a historijski likovi, građevine i događaji oživljeni su u 3D formatu.Izložba „Poljska u mom srcu. 30 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa između Poljske i Bosne i Hercegovine“ pruža priliku da se kroz dokumente, fotografije i umjetnička djela otkrije bogata historija prijateljstva i saradnje između Poljske i Bosne i Hercegovine.Ulaz je slobodan, a izložbu možete posjetiti od 9. do 16. decembra u Galeriji Akademije Likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Ova jedinstvena digitalna postavka donosi priču o historijskim, kulturnim i društvenim vezama

Galerija Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu

Izložba "Poljska u mom srcu" – 30 godina prijateljstva između Poljske i Bosne i Hercegovine

U okviru 9. Internacionalnog festivala edukativnog teatra - IFET, danas je u Kulturno-sportskom centru Zavidovići, izvedena predstava "Talas hladnog vremena" prema tekstu Čarlsa Veja, u režiji Miroljuba Mijatovića i u produkciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.Centralna manifestacija u okviru 9. Internacionalnog festivala edukativnog teatra - IFET bit će upriličena u četvrtak, 4. decembra u 19.00 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, premijernom izvedbom lutkarske predstave "Grad svjetlosti" autora i reditelja Davida Zuazole, a u produkciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.Prema riječima reditelja Davida Zuazole, 'Grad svjetlosti' u Zenici je nastao iz želje da se vizija stanovnika njihove vlastite zajednice pretvori u konkretno scensko djelo.- Ovdje su upravo građani ti koji u umjetničkom obliku predstavljaju i konstruišu grad u kojem žive. Bez estetskih pravila, nastaje magični svijet sastavljen od različitih snova i želja, u kojem se susreću individualne poezije učesnika. 'Grad svjetlosti' želi približiti ljude i gradove, omogućiti nam da se bolje upoznamo i pokažemo kako živimo, ali i da naučimo kako žive drugi. Zenička verzija 'Grada svjetlosti', koju vidite pred sobom, rezultat je zajedničkog rada, otvorenosti i mašte. Nadam se da ćete u njoj prepoznati Zenicu, možda stvarnu, možda zamišljenu, ali svakako onu koja nastaje iz vas - kazao je. U predstavi igraju: Selma Ćosić, Adna Kaknjo, Lana Zablocki i Ermina Nišić. Scenografiju i kostimografiju predstave potpisuje David Zuazola, a izradu scenografije/lutaka David Zuazola sa Adnom Kaknjo, Selmom Ćosić, Lanom Zablocki, Erminom Nišić, Zulfom Avdićem i Edinom Kobilicom. Za izradu kostima je bila zadužena Ajša Buro, a za muziku Alen Ruvić. Predstava je za uzrast 12+.- Završnicu ovogodišnjeg IFET-a obilježit će 15. smotra dramskog stvaralaštva predškolskog i školskog obrazovanja. Tako će biti okončano ovogodišnje, deveto izdanje Internacionalnog festivala edukativnog teatra – IFET. Smotra će biti upriličena u petak, 5. i u subotu, 6. decembra u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica - saopćila je Služba za odnose s javnošću Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Sanja Bjelica Šagovnović ponovo izabrana za predsjednicu mostarske "Prosvjete"

U SARTR-u večeras drama „Prst“

Jubilarni "RedCabaret" uskoro u Multimedijalnom centru kulture - CZK

Festival dječije muzike Sarajevo Kids Star 13.decembra u Skenderiji

U Narodnom pozorištu večeras mjuzikl "Sarajevo moje drago"

Eksplozija boja i tišina lica: Slikarski potpis Borisa Vinčara

U kinu Meeting Point 10. i 11. decembra filmski program SFF-a posvećen Danu ljudskih prava

Rekordan decembar: Osam rasprodanih predstava, dostupne ulaznice za još sedam naslova

U Narodnom pozorištu večeras mjuzikl “Sarajevo moje drago”

"Hasanaginica" otvara decembarski program

"Paviljon" Dine Mustafića na programu 24. Evropskog filmskog festivala Cinedays u Skoplju

Humanitarni koncert "Prava stvar – Tribute to Čola" održat će se u BKC-u

Promocija knjige “Muftija Muamer Zukorlić – Reformator” u srijedu nakon ikindije u 14 sati

Preminuo veliki bosanskohercegovački književnik Irfan Horozović

Izložba "Poljska u mom srcu" – 30 godina prijateljstva između Poljske i Bosne i Hercegovine

U Zenici u četvrtak premijera predstave "Grad svjetlosti"

Kultura

Sanja Bjelica Šagovnović ponovo izabrana za predsjednicu mostarske "Prosvjete"

U SARTR-u večeras drama „Prst“

Jubilarni "RedCabaret" uskoro u Multimedijalnom centru kulture - CZK

Festival dječije muzike Sarajevo Kids Star 13.decembra u Skenderiji

U Narodnom pozorištu večeras mjuzikl "Sarajevo moje drago"

Eksplozija boja i tišina lica: Slikarski potpis Borisa Vinčara

U kinu Meeting Point 10. i 11. decembra filmski program SFF-a posvećen Danu ljudskih prava

Rekordan decembar: Osam rasprodanih predstava, dostupne ulaznice za još sedam naslova

U Narodnom pozorištu večeras mjuzikl “Sarajevo moje drago”

"Hasanaginica" otvara decembarski program

"Paviljon" Dine Mustafića na programu 24. Evropskog filmskog festivala Cinedays u Skoplju

Humanitarni koncert "Prava stvar – Tribute to Čola" održat će se u BKC-u

Promocija knjige “Muftija Muamer Zukorlić – Reformator” u srijedu nakon ikindije u 14 sati

Preminuo veliki bosanskohercegovački književnik Irfan Horozović

Izložba "Poljska u mom srcu" – 30 godina prijateljstva između Poljske i Bosne i Hercegovine

U Zenici u četvrtak premijera predstave "Grad svjetlosti"