Španski premijer Pedro Sančez (Pedro Sánchez) poručio je da je Španija spremna odmah raditi na formiranju zajedničke vojske Evropske unije, naglašavajući da je riječ o nužnosti, a ne izboru u savremenim globalnim okolnostima.- Spremni smo napredovati prema zajedničkoj evropskoj vojsci, ne za deset ili dvadeset godina, nego odmah. Već sutra, ako se mogu tako kolokvijalno izraziti - izjavio je Sančez u Barseloni na forumu European Pulse posvećenom budućnosti Evrope.<h2>Osrednje sile</h2>On smatra da države Evropske unije, koje je opisao kao "osrednje sile" u području sigurnosti i odbrane, mogu imati stvarni utjecaj samo kroz zajedničko djelovanje.- Evropska unija se sastoji od osrednjih sila u području odbrane i sigurnosti, a kao takvi možemo biti značajni jedino ako izgradimo zajedničku vojsku - rekao je Sančez.Dodao je da je takav korak potreban kako "drugi ne bi koristili" ranjivost zemalja EU u ovom segmentu.Ove poruke dolaze u trenutku krhkog primirja između SAD i Irana, kao i nastavka izraelskih napada na Liban, dok Brisel ima ograničen utjecaj na dešavanja u regiji.<h2>Čovjek koji prkosi Trumpu</h2>Španija je ranije odbila zahtjev američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) da članice NATO saveza povećaju izdvajanja za kupovinu naoružanja na pet posto BDP-a.Pored toga, Madrid je zatvorio svoj zračni prostor za američke avione koji bi mogli učestvovati u napadima na Iran, te je preko svojih luka zabranio izvoz oružja u Izrael, optužujući obje zemlje za vođenje nezakonitog rata suprotnog međunarodnom pravu.Zbog takvih poteza, Sjedinjene Američke Države i Izrael uputili su kritike Španiji, dok je Tramp u martu zaprijetio i mogućim trgovinskim sankcijama.Sančez, kojeg naredne godine očekuju parlamentarni izbori, istakao je i da ulaganja u zajedničku odbranu moraju biti praćena razvojem drugih sektora.Naglasio je da je potrebno paralelno raditi na jačanju ekonomije, ali i povećanju izgradnje socijalnih stanova širom Evropske unije.

Spremni smo napredovati prema zajedničkoj evropskoj vojsci, ne za deset ili dvadeset godina, nego odmah, izjavio je

Sančez poziva na stvaranje EU vojske: "Ne za 10 godina, nego već sutra"

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) oštro je reagovao na kritike više poznatih konzervativnih komentatora, među kojima su Taker Karlson (Tucker Carlson), Megan Keli (Megyn Kelly), Kendis Ovens (Candace Owens) i Aleks Džons (Alex Jones), nakon njegove izjave o mogućim posljedicama rata s Iranom.<h2>Žestoke kritike</h2>U objavi na društvenim mrežama Tramp ih je žestoko kritikovao, dovodeći u pitanje njihove motive i utjecaj."Znam zašto su Taker Karlson, Megin Keli, Kendis Ovens i Aleks Džons godinama protiv mene, posebno zbog toga što misle da je sjajno da Iran, država koja je glavni sponzor terorizma, ima nuklearno oružje – zato što imaju jednu zajedničku stvar, nizak IQ. To su glupi ljudi, oni to znaju, njihove porodice to znaju i svi ostali to znaju!Pogledajte njihovu prošlost, pogledajte njihov dosje. Nemaju ono što je potrebno i nikada nisu imali! Svi su izbačeni s televizije, izgubili su svoje emisije i više ih ni ne zovu na TV jer nikoga nije briga za njih, oni su luđaci, provokatori i reći će bilo šta potrebno za malo "besplatne" i jeftine promocije. Sada misle da dobijaju neke "klikove" jer imaju trećerazredne podcaste, ali niko ne govori o njima, a njihovi stavovi su suprotni MAGA-i – inače ne bih pobijedio na predsjedničkim izborima s uvjerljivom pobjedom.MAGA se slaže sa mnom i upravo je CNN-u dao 100% rejting odobravanja za "Trampa", a ne za mahnite budale poput Takera Karlsona, koji nije uspio ni završiti fakultet, bio je slomljen čovjek kada je dobio otkaz na Foxu i nikada se nije oporavio – možda bi trebao posjetiti dobrog psihijatra - napisao je Tramp.<h2>Karlson odgovorio</h2>Taker Karlson danas je odgovorio Trumpu. Objavu s njegove stranice Tucker Carlson Network prenosimo u cijelosti:- On je u teškoj situaciji. Mainstream mediji o ovome nikad ne izvještavaju, ali izraelska vlada ima dugu historiju ucjenjivanja američkih predsjednika.Možda se najšokantniji primjer dogodio 90-ih, kada je Izrael koristio snimke telefonskog seksa Bila Klintona (Bill Clinton) i Monike Levinski (Monica Lewinsky) kao sredstvo pritiska kako bi natjerao Klintona da oslobodi osuđenog špijuna Džonatana Polarda (Jonathan Pollard) iz zatvora. Ne šalimo se. To se stvarno dogodilo.Vrijedi se prisjetiti te priče o telefonskom seksu dok predsjednik Tramp pokušava okončati rat s Iranom. Kao i mnoge druge stvari koje je Izrael učinio, to pokazuje da je američki “posebni saveznik” spreman igrati vrlo prljavo kako bi ostvario svoje ciljeve.Kampanje finansirane mračnim novcem, iznude, fizičke prijetnje, pa čak i atentati. U njihovom anti-kršćanskom svjetonazoru cilj uvijek opravdava sredstva. Nemaju problem s uništavanjem života.Trenutni prioritet Izraela je osigurati da se Operacija Epic Fury ne zaustavi. Znaju da je činjenica da SAD vodi njihov rat najbolja prilika za širenje granica i postajanje globalnom supersilom, a mirovni sporazum bi im pokvario plan.Sudeći prema prošlosti te zemlje, njezini su čelnici bez sumnje spremni ići koliko god daleko treba kako bi osigurali da krvoproliće potraje. To bi moglo značiti ucjenu u stilu Klintona protiv Trampa ili nešto daleko morbidnije.<h2>"Zastrašujuća mogućnost"</h2>Ne znamo sa sigurnošću događa li se to, ali sama mogućnost dovoljno je zastrašujuća da predsjednika drži budnim noću. Pod pritiskom je kakav većina ljudi ne može ni pojmiti, dok ga fanatični pristaše Izraela nemilosrdno napadaju svaki put kad se i najmanje udalji od agende njihove omiljene zemlje.Njihova bestidna upornost dovoljna je da izludi i čovjeka poput Donalda Trampa. Ustrajni su kao i bilo koja skupina u historiji, bez obzira na to koliko ih je Bijela kuća u prošlosti dobro tretirala. Nikada nisu zahvalni, uvijek traže više i odbijaju predsjedniku dati i najmanji prostor za disanje. To je neumoljiv pritisak po cijelom terenu.

Odlučili smo pisati o ovome nakon što je Tramp objavio objavu na Truth Socialu u kojoj napada našu kompaniju, Megan Keli, Kendis Ovens i Aleksa Džonsa, iako su ga svi oni godinama podržavali. Umjesto da se upuštamo u sitno prepucavanje, želimo predsjedniku dati malo razumijevanja.Suočen je s pritiskom koji je dovoljno mračan da ga natjera da odustane od svojih predizbornih obećanja i pretvori se u upravo onakvog političara kakvog je nekad obećao uništiti. Ne bi dopustio da se to dogodi da njegovi lični ulozi nisu zaista visoki. Nadamo se da će to prevladati", navodi se u objavi.Taker Karlson jedan je od najpoznatijih američkih konzervativnih komentatora i bivša zvijezda Fox Newsa, gdje je godinama vodio jednu od najgledanijih političkih emisija u SAD-u. Poznat je po oštroj retorici, kritici establišmenta i često kontroverznim stavovima o vanjskoj politici, uključujući skeptičan odnos prema američkim intervencijama u inostranstvu.

On je u teškoj situaciji, izraelska vlada ima dugu historiju ucjenjivanja američkih predsjednika, poručio je

Taker Karlson: "Jedna zastrašujuća mogućnost drži Trampa budnim noću"

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen (Jens-Frederik Nielsen) pozvao je saveznike u NATO-u na jedinstvo u odbrani međunarodnog prava, odbacujući pritom najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o ovom arktičkom otoku.Nilsen je poručio da je Grenland ponosna zajednica koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je Tramp nazvao "komadom leda".Američki predsjednik je u srijedu na društvenim mrežama izrazio nezadovoljstvo zbog, kako je naveo, nedovoljne spremnosti NATO-a da se uključi u rat protiv Irana, koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države zajedno s Izraelom.Poručio je da vojni savez nije bio prisutan kada je bio potreban i da ga neće biti "ako nam ponovo zatreba. Zapamtite Grenland, taj veliki, loše vođeni, komad leda".Nilsen je takav opis odlučno odbacio.- Nismo mi nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi koji svakodnevno djeluju kao odgovorni globalni građani, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima - rekao je za Reuters.Naglasio je važnost očuvanja poslijeratnog geopolitičkog poretka, uključujući NATO i međunarodno pravo.- Te su vrijednosti sada dovedene u pitanje i smatram da bi se svi saveznici trebali ujediniti kako bi ih sačuvali. Nadam se da će se to i dogoditi - poručio je.<h2>Diplomatski razgovori</h2>Članice NATO-a već su ranije ove godine bile suočene s izazovom očuvanja jedinstva saveza nakon što je Tramp ponovo otvorio pitanje preuzimanja Grenlanda od Danske, koja je također članica NATO-a.Bijela kuća je u januaru saopćila da Tramp razmatra i mogućnost upotrebe vojne sile na Grenlandu, što je potaknulo Njemačku, Francusku i druge evropske države da na otok pošalju manje vojne kontingente kao znak solidarnosti i odvraćanja.Kasnije je Tramp ublažio retoriku nakon razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Mark Rutte), navodeći da je postignut "okvir za budući sporazum" i preusmjeravajući pitanje na diplomatski nivo.Njegove najnovije izjave o Grenlandu uslijedile su upravo nakon sastanka s Ruteom.Grenland, Danska i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su diplomatske razgovore krajem januara, a Nilsen je potvrdio da su oni i dalje u toku te da su planirani novi sastanci.<h2>Trampove ambicije</h2>Tramp i njegovi saveznici tvrde da je Grenland ključan za sigurnosne interese Sjedinjenih Američkih Država na Arktiku, posebno u kontekstu konkurencije s Rusijom i Kinom, te smatraju da Danska ne može u potpunosti garantovati sigurnost otoka.Sjedinjene Američke Države već imaju vojnu bazu na Grenlandu, kao i mogućnost proširenja prisustva na osnovu sporazuma iz 1951. godine.- Bilo bi neobično da, u trenutku kada sve strane žele razgovarati o jačanju odbrambene saradnje, ne uzmemo u obzir sporazum iz 1951. - rekao je Nilsen.Uprkos pregovorima, grenlandski premijer naglasio je da ne vjeruje da je Tramp odustao od svojih ambicija prema ovom području.- Ne čini mi se da je njegova želja da preuzme ili kontrolira Grenland nestala s dnevnog reda - zaključio je.

Nilsen je poručio da je Grenland ponosna zajednica koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je Tramp nazvao "komadom leda"

Grenlandski premijer odgovorio Trampu: "Nismo komad leda"

Nakon što su dvoranom odjeknuli povici "kandiduj se ponovo!", bivša potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris (Kamala Harris) poručila je afroameričkim aktivistima da ozbiljno razmatra novu kandidaturu za predsjednicu.- Moguće je. Razmišljam o tome - rekla je Haris pastoru Alu Šarptonu (Al Sharpton), nakon što ju je direktno upitao da li planira kandidaturu na izborima 2028. godine.Ove izjave dala je tokom godišnje konvencije organizacije Mreža za nacionalnu akciju, na kojoj se ove sedmice pojavio i niz potencijalnih kandidata u pokušaju da pridobiju afroameričke birače, jednu od ključnih baza Demokratske stranke.<h2>Unutarstranački izbori</h2>Iako unutarstranački izbori demokrata zvanično neće početi prije novembarskih izbora na polovini mandata, ovogodišnja konferencija već je okupila političare koji se pozicioniraju za moguću neizvjesnu utrku s velikim brojem kandidata.Za sada nema izrazitog favorita, ali na Šarptonovom skupu Haris se jasno izdvojila. Bivša potpredsjednica, prva Afroamerikanka na toj funkciji i kandidatkinja demokrata na izborima 2024. godine, jedina je nagrađena stojećim ovacijama i privukla je najveću pažnju publike.Šarpton je naglasio da je Haris u svojoj neuspješnoj kampanji 2024. osvojila više glasova nego nekadašnji predsjednici Barak Obama (Barack Obama) i Bil Klinton (Bill Clinton).- Šta god da odluči, već je ostavila neizbrisiv trag u historiji - poručio je Šarpton.U proteklih 15 mjeseci, otkako je napustila dužnost, Haris je više puta spominjala mogućnost nove kandidature. Nedavno je osnovala komitet za političku akciju i intenzivirala putovanja širom zemlje kako bi pružila podršku demokratima, posebno na jugu.<h2>Nova generacija lidera</h2>Ipak, dio stranke fokus je usmjerio na novu generaciju lidera. Na konvenciji su učestvovali i guverner Pensilvanije Džoš Šapiro (Josh Shapiro), bivši ministar saobraćaja Pit Butidžidž (Pete Buttigieg), guverner Ilinoja Džej-Bi Pricker (J.B. Pritzker), guverner Merilenda Ves Mur (Wes Moore), guverner Kentakija Endi Bešir (Andy Beshear), kongresmen iz Kalifornije Ro Kana (Ro Khanna) te senatori iz Arizone Mark Keli (Mark Kelly) i Ruben Galego (Ruben Gallego).Govoreći ubrzo nakon što je Haris napustila binu, Butidžidž je dočekan znatno slabijim aplauzom u polupraznoj sali. Iako su pojedini prisutni reagovali na njegove poruke o podršci federalnim radnicima i kompanijama u vlasništvu manjina, veliki broj učesnika napustio je dvoranu odmah nakon Harisinog obraćanja, želeći se fotografisati s njom.Poput većine potencijalnih kandidata za 2028. godinu, Butidžidž je kroz šalu izbjegao direktan odgovor na pitanje o kandidaturi.Za razliku od njega, Haris je bila znatno otvorenija. Na pitanje o kandidaturi za Bijelu kuću, tri puta je ponovila: "Razmišljam o tome."- Četiri godine sam bila na korak od funkcije predsjednice Sjedinjenih Američkih Država. Provela sam bezbroj sati u svom uredu u Zapadnom krilu, svega nekoliko koraka od Ovalnog ureda. Sate i sate sam provela i u samom Ovalnom uredu, kao i u Sobi za krizne situacije. Znam šta taj posao znači i šta zahtijeva - rekla je Haris.- Razmišljam o tome u kontekstu toga ko, gdje i kako može najbolje obavljati taj posao za američki narod - dodala je.&nbsp;- Iz te perspektive sagledavam stvari. Obavijestit ću vas na vrijeme.

Znam šta taj posao znači i šta zahtijeva, rekla je

Kamala Haris razmatra kandidaturu za predsjednicu: "Razmišljam o tome"

Iranska vojska poručila je da su joj "prsti na okidaču" zbog, kako navode, ponovljenog "kršenja povjerenja" od strane Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, saopćilo je Centralno zapovjedništvo Hatam al-Anbija (Khatam al-Anbiya), prenosi agencija Tasnim.Iz ovog vojnog tijela naglašeno je i da Iran neće odustati od kontrole nad Hormuškim moreuzom, koji smatra ključnim strateškim pravcem.Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf) izjavio je da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama ne mogu početi dok se ne ispune dva ključna uslova – uspostava primirja u Libanu i oslobađanje zamrznute iranske imovine.- Dvije mjere o kojima su se strane ranije usaglasile još nisu provedene, primirje u Libanu i oslobađanje blokirane iranske imovine prije početka pregovora - napisao je Galibaf u objavi na mreži X.- Ta dva pitanja moraju biti ispunjena prije nego što pregovori počnu - dodao je.

Iz ovog vojnog tijela naglašeno je i da Iran neće odustati od kontrole nad Hormuškim moreuzom, koji smatra ključnim strateškim pravcem

Iranska vojska uoči pregovora: Prsti su nam na okidaču

Aerodromi i aviokompanije širom Evrope pozvali su u petak na hitnu fleksibilnost u implementaciji novog sistema ulaska/izlaska (EES) Evropske unije, nakon "značajnih poremećaja" tokom njegovog prvog dana punog funkcionisanja, prenosi Anadolu.Međunarodno vijeće aerodroma (ACI) Evrope i udruženje Airlines for Europe (A4E) naveli su u zajedničkom saopćenju da su se putnici suočili s dugim kašnjenjima, propuštenim letovima i operativnim izazovima pošto je sistem postao u potpunosti obavezan.<h2>Dva do tri sata čekanja</h2>EES, koji je uvela Evropska komisija, digitalno bilježi ulazak i izlazak putnika koji nisu državljani EU-a, zamjenjujući tradicionalno udaranje pečata u pasoše širom šengenskog prostora.Prema saopćenju, putnici su tokom perioda najvećih gužvi iskusili vrijeme čekanja i do dva do tri sata na graničnoj kontroli, uprkos tome što su vlasti primijenile mjere djelimične suspenzije koje omogućavaju preskakanje prikupljanja biometrijskih podataka.Aviokompanije su također prijavile značajne poremećaje u redovima letenja. U jednom slučaju, let za Ujedinjeno Kraljevstvo poletio je bez 51 putnika koji su bili zadržani na graničnim provjerama. Drugi let nije imao nijednog putnika u vrijeme ukrcavanja, a samo 12 ih je stiglo na izlaz (gate) 90 minuta kasnije.<h2>Potrebne hitne mjere</h2>Generalni direktor ACI Europe Olivier Jankovec i generalna direktorica A4E Ourania Georgoutsakou upozorili su da ova situacija naglašava hitnu potrebu za većom operativnom fleksibilnošću, dodajući da će takve mjere biti ključne u narednim sedmicama i tokom užurbane ljetne sezone putovanja.EES, čije je fazno uvođenje počelo u oktobru 2025. godine u 29 evropskih zemalja, zvanično je postao potpuno operativan u petak, označavajući veliku promjenu u procedurama granične kontrole za posjetioce izvan EU koji borave kratkoročno.

Predstavnici industrije kažu da su putnici iskusili velika kašnjenja, propuštene letove i operativne izazove

Haos na evropskim granicama: Novi digitalni sistem EU-a izazvao ogromna kašnjenja

Odluka izraelskog parlamenta da uvede smrtnu kaznu za palestinske zatvorenike "u suštini se ne razlikuje od Hitlerovih politika prema Jevrejima", izjavio je u petak turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, javlja Anadolu.- Ono što se radi jeste diskriminacija, to je rasizam, to znači primjenu u Izraelu još gore verzije aparthejda koji je srušen u Južnoj Africi 1994. godine - rekao je Erdoan na sastanku Ženskog krila Međunarodne konferencije azijskih političkih partija (ICAPP).Dodao je da uvođenje smrtne kazne isključivo za Palestince predstavlja "aparthejd" i pretvara zakon u "instrument rasističkog fašizma".

Uvođenje smrtne kazne isključivo za Palestince predstavlja aparthejd i pretvara zakon u instrument rasističkog fašizma, rekao je

Erdoan: Smrtna kazna za palestinske zatvorenike slična Hitlerovim politikama

Američki predsjednik Donald Trump nastojao je umanjiti pregovaračku poziciju Irana uoči ključnih vikend razgovora u Islamabadu, u Pakistanu, rekavši u petak da je njihova jedina tačka uticaja Hormuški moreuz.- Čini se da Iranci ne shvataju da nemaju nikakve karte, osim kratkoročnog iznuđivanja svijeta korištenjem međunarodnih plovnih puteva. Jedini razlog zašto su danas živi je pregovaranje! - rekao je američki predsjednik na platformi Truth Social.Aluzija na "međunarodne plovne puteve" vjerovatno se odnosi na Hormuški moreuz, koji je Teheran ograničio tokom sukoba kako bi pojačao pritisak na SAD i Izrael.- Iranci su bolji u rješavanju lažnih vijesti u medijima i 'odnosima s javnošću' nego u borbi - dodao je Trump.Iranski predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf, koji bi trebao igrati ključnu ulogu u pregovorima u Islamabadu, ranije je u petak izjavio da se prije početka pregovora sa SAD-om mora osigurati prekid vatre u Libanu i oslobađanje blokirane iranske imovine.- Dvije mjere o kojima su se strane međusobno dogovorile tek trebaju biti provedene: prekid vatre u Libanu i oslobađanje blokirane iranske imovine prije početka pregovora.&nbsp;Ove dvije stvari moraju biti ispunjene prije početka pregovora - rekao je Galibaf na društvenoj mreži X sa sjedištem u SAD-u.Pakistan je, zajedno s Turskom, Kinom, Saudijskom Arabijom i Egiptom, uspio osigurati dvonedjeljno primirje između Vašingtona i Teherana ove sedmice, okončavši više od mjesec dana napada koji su započeli kada su SAD i Izrael pokrenuli široke napade na Iran 28. februara.Kao dio sporazuma o prekidu vatre, dvije strane su se složile da se sastanu u Islamabadu radi pregovora o trajnom miru. Američki potpredsjednik Džej Di Vens trebao bi predvoditi američku delegaciju.

Iranci su bolji u rješavanju lažnih vijesti u medijima i odnosima s javnošću nego u borbi, kaže američki predsjednik

Tramp kaže da Iran "nema nikakve karte" osim Hormuškog moreuza

Njemački neonacist Sven Libih (Sven Liebich), koji je prošle godine promijenio spol i ime u Marla-Svenja Libih (Marla-Svenja Liebich), uhapšen je u Češkoj nakon osam mjeseci bijega. Libih je trebao odslužiti zatvorsku kaznu zbog govora mržnje, a promjenu identiteta je, prema navodima, iskoristio kako bi izbjegao boravak u muškom zatvoru.Libih je uhapšen oko 100 kilometara istočno od Praga, u češkom gradu Krašna (Krásná). Prema policijskom izvještaju, u trenutku hapšenja bio je odjeven u mušku odjeću i imao obrijanu glavu. Navodi se da je nakratko pokušao izbjeći hapšenje. Njemačka policija tragala je za njim od avgusta 2025. godine, kada se nije pojavio u zatvoru u Kemnicu (Chemnitz) na odsluženju 18-mjesečne kazne zbog govora mržnje.<h2>Zloupotreba zakona za izbjegavanje zatvora?</h2>Slučaj je u Njemačkoj izazvao veliku pažnju javnosti, jer je Libih, osuđeni ekstremista krajnje desnice, iskoristio liberalni njemački zakon o samoopredjeljenju kako bi zakonski promijenio spol iz muškog u ženski. Zakon omogućava promjenu imena i spola na osnovu jednostavnog zahtjeva u matičnom uredu, bez sudskog postupka. Iako je uveden radi olakšavanja položaja transrodnih, interseksualnih i nebinarnih osoba, ovaj slučaj otvorio je raspravu o mogućim zloupotrebama.Sumnje u motive dodatno su pojačane činjenicom da je Libih ranije LGBT osobe nazivao "parazitima društva" i učestvovao u prekidanju parade ponosa u gradu Haleu (Halle). Zbog toga se u javnosti spekulisalo da je promjena spola bila politički potez ili pokušaj da se osigura blaža kazna.<h2>Reakcije i neonacistička prošlost</h2>Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) izjavio je da Libih koristi zakon u lične svrhe.&nbsp;- Promjena spola ovdje se čini kao jasan slučaj zloupotrebe - rekao je za njemačku televiziju ZDF.Libih, koji je fotografisan u uniformi nalik nacističkoj na skupovima krajnje desnice, osuđen je u julu 2023. godine za više krivičnih djela, uključujući govor mržnje. Prema njemačkim medijima, bio je i bivši član neonacističke grupe "Blood and Honour". Nakon što mu je odbijena posljednja žalba na presudu, zakonski je promijenio spol.Umjesto da se javi na izdržavanje kazne, Libih je pobjegao i osam mjeseci se skrivao, istovremeno provocirajući njemačku policiju na društvenoj mreži X. Objavio je "pozdrave iz Moskve" uz fotografiju generisanu umjetnom inteligencijom koja je prikazivala rusku prijestolnicu u pozadini, što je dodatno potaknulo spekulacije da mu Rusija pruža utočište.

Promjenu spola je, prema navodima, iskoristio kako bi izbjegao boravak u muškom zatvoru

Uhapšen njemački neonacist Sven koji je promijenio spol i postao Svenja

Više od deset žrtava zlostavljanja Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein) optužilo je Melaniju Tramp (Melania Trump) da odgovornost prebacuje na preživjele nakon što je pozvala Kongres da organizuje javna saslušanja s žrtvama Epstinovog zlostavljanja.- Žrtve Džefrija Epstina već su pokazale izuzetnu hrabrost time što su istupile, podnijele prijave i svjedočile. Tražiti od njih još više sada predstavlja izbjegavanje odgovornosti, a ne pravdu - poručila je grupa od 13 osoba te brat i sestra preminule Virdžinije Đufre (Virginia Giuffre).

Melanija Tramp se obratila iz Bijele kuće: "Nikada nisam bila Epstinova prijateljica"

Njihova reakcija uslijedila je nakon što je supruga američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) iznijela izjavu u kojoj je negirala bilo kakvu povezanost s Epstinom i njegovom saradnicom Gislejn Maksvel (Ghislaine Maxwell). Također je navela da nije bila žrtva Epstina, da nije znala za njegove zločine te da je pokojni osuđeni seksualni prestupnik nije upoznao s njenim suprugom Donaldom Trampom.U saopćenju, grupa je navela da Trampova strana sada prebacuje teret na preživjele u, kako su naveli, politizovanom okruženju koje štiti strukture vlasti, uključujući Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, policiju, tužioce i Trampovu administraciju, koja još uvijek nije u potpunosti provela Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea.- Također se time skreće pažnja s Pam Bondi, koja mora odgovarati za zadržane dokumente i izlaganje identiteta preživjelih. Ti propusti i dalje ugrožavaju živote, dok istovremeno štite one koji su bili saučesnici. Preživjeli su učinili svoj dio, sada je vrijeme da oni na vlasti učine svoj - naveli su.U odvojenom saopćenju, Marija i Eni Farmer (Maria i Annie Farmer), dvije preživjele žrtve Epstinovog zlostavljanja, poručile su da ne mogu govoriti u ime svih, ali da zahtijevaju odgovornost, transparentnost i pravdu.

Prva dama SAD je pozvala Kongres da organizuje javna saslušanja s žrtvama Epstinovog zlostavljanja

Epstinove žrtve se obrušile na Melaniju Tramp: "Prebacuje odgovornost, preživjeli su učinili svoje"

Ukrajinske snage izvele su noćni napad s četvrtka na petak na dvije ruske naftne platforme u Kaspijskom moru, koje se koriste za snabdijevanje vojske gorivom. Prema navodima, udari su izvedeni gotovo 1.000 kilometara od linije fronta, piše Kyiv Post.

<blockquote class="twitter-tweet">Ukrainian kamikaze drones hit Russia’s Rakushnoye and Yuri Korchagin drilling platforms in the Caspian Sea, over 1,000 km from the front line. The drones were guided via Starlink. Despite light air-defense systems on the platforms, the attack was not repelled. <a href="https://t.co/yrgCNkTjsv">pic.twitter.com/yrgCNkTjsv</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2042645472561508858?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema riječima Serhija Bračuka, glasnogovornika Ukrajinske dobrovoljačke vojske, pogođene su stacionarne platforme otporne na led LSP-1 i LSP-2, koje se nalaze na naftnim poljima Jurij Korčagin i V. Grejfer u sjevernom dijelu Kaspijskog mora. Zbog velike udaljenosti od fronta, korišteno oružje je, kako se navodi, moralo proći kroz treće zemlje ili je lansirano iz neidentifikovanih prekomorskih baza.Bračuk je izjavio da su napadi bili usmjereni na energetsku infrastrukturu koja podržava ruske ratne operacije. Ukrajinski zvaničnici navode da ova postrojenja imaju ključnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga gorivom i mazivima.<h2>Niz napada na rusku naftnu industriju</h2>Napad na kaspijske platforme predstavlja najnoviji u nizu ukrajinskih udara na rusku naftnu infrastrukturu na Baltičkom, Crnom, a sada i Kaspijskom moru. Operacija je izvedena neposredno prije uskršnjeg primirja koje su dogovorile obje strane.Procjenjuje se da su prethodni napadi na baltičke luke Moskvu koštali gotovo milijardu dolara prihoda od nafte u samo jednoj sedmici, dok ukrajinska vanjska obavještajna služba tvrdi da Rusija nije uspjela povećati prihode od nafte uprkos ublažavanju američkih sankcija.Kijev je ranije, u decembru 2025. godine, već gađao naftne platforme i ruske ratne brodove u Kaspijskom moru, a u januaru je u regiji potopljen i brod pod iranskom zastavom za koji se sumnjalo da je prevozio oružje iz Irana u Rusiju.Kirilo Budanov, šef Ureda predsjednika Ukrajine i glavni pregovarač, izjavio je da se ovakvi napadi koriste za jačanje pozicije Kijeva u budućim pregovorima s Moskvom.<h2>Operacije na Krimu</h2>U srijedu navečer ukrajinski dronovi pogodili su i naftni terminal u okupiranoj Feodosiji na Krimu. Robert Brovdi, zapovjednik ukrajinskih Snaga za bespilotne sisteme (USF), izjavio je da je riječ o koordiniranoj operaciji u kojoj je pogođena infrastruktura za skladištenje goriva.Partizanska grupa Ateš saopćila je da su njeni članovi prethodno izvršili izviđanje objekta i dostavili podatke ukrajinskim snagama, navodeći da je terminal ključno čvorište za snabdijevanje ruskih snaga na Krimu.Glavna obavještajna uprava Ukrajine (HUR) objavila je i da su njene specijalne jedinice u noći s nedjelje na ponedjeljak uništile brod "Slavjanin", posljednji ruski željeznički trajekt u Kerčkom moreuzu. Prema HUR-u, brod je bio dio tzv. Kerčkog trajektnog prijelaza koji je služio za snabdijevanje ruskih trupa na okupiranom Krimu, prevozeći gorivo, maziva, oružje, municiju i vojnu opremu.Tokom vikenda, operateri jedinice "Madjarovi ptići" iz 414. zasebne brigade USF-a pogodili su u Feodosiji i radarsku stanicu koja pripada sistemu S-400 "Trijumf".

Ukrajinski zvaničnici navode da ova postrojenja imaju ključnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga gorivom i mazivima

Video / Ukrajinske snage izvele udare 1000 kilometara od fronta: Pogođene ruske naftne platforme

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) zatražio je odlaganje svjedočenja u dugotrajnom sudskom postupku za korupciju, koji je trebao biti nastavljen naredne sedmice, navodeći kao razlog aktuelnu sigurnosnu situaciju u regionu, stoji u podnesku koji je njegov advokat danas dostavio sudu.Suđenje Netanjahuu trebalo je biti nastavljeno prekosutra, nakon što je Izrael ukinuo vanredno stanje uvedeno zbog rata s Iranom, uslijed objave prekida vatre u noći prije dva dana. Odbrana je saopćila da je spremna za nastavak saslušanja svjedoka tužilaštva.- Zbog povjerljivih sigurnosnih i diplomatskih razloga povezanih s dramatičnim događajima koji su se u posljednje vrijeme odvili u Državi Izrael i širom Bliskog istoka, premijer neće moći svjedočiti u postupku najmanje naredne dvije sedmice - navodi se u podnesku Okružnom sudu u Jerusalemu.U dokumentu se dodaje da je sudu dostavljena zapečaćena koverta s detaljnim obrazloženjem povjerljivih razloga, te da će sud odluku donijeti nakon što tužilaštvo dostavi svoj odgovor. Netanjahu, prvi izraelski premijer optužen za krivična djela tokom obavljanja dužnosti, negira optužbe za mito, prevaru i zloupotrebu povjerenja koje su podignute 2019. godine nakon višegodišnje istrage.Suđenje, koje je počelo 2020. godine i koje bi moglo rezultirati zatvorskom kaznom, više puta je odgađano zbog njegovih službenih obaveza, a njegov kraj se i dalje ne nazire. Optužbe protiv Netanjahua, zajedno s napadima Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, značajno su narušile njegov politički ugled.Izrael bi u oktobru trebao održati izbore na kojima bi, prema anketama, Netanjahuova koalicija, najdesnija u historiji Izraela, mogla izgubiti vlast.

Suđenje, koje je počelo 2020. godine i koje bi moglo rezultirati zatvorskom kaznom, više puta je odgađano zbog njegovih službenih obaveza

Netanjahu zbog rata traži odgodu svjedočenja na suđenju za korupciju

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) objavio je na društvenim mrežama da Iran, kako je naveo, "nema nikakve pregovaračke adute", osim kratkoročnog pritiska na svijet kroz kontrolu međunarodnih pomorskih ruta.

- Iranci, čini se, ne shvaćaju da nemaju nikakve karte, osim kratkoročne ucjene svijeta korištenjem međunarodnih plovnih putova. Jedini razlog zašto su danas živi jest to da bi pregovarali - napisao je Tramp.

U drugoj objavi, američki predsjednik je dodao da su iranske vlasti uspješnije u komunikaciji s javnošću nego u vojnom djelovanju.- Iranci su bolji u radu s lažnim medijima i "odnosima s javnošću" nego u borbi - poručio je Tramp.

U drugoj objavi, američki predsjednik je dodao da su iranske vlasti uspješnije u komunikaciji s javnošću nego u vojnom djelovanju

Tramp: "Jedini razlog zašto su Iranci danas živi jeste da bi pregovarali"

Britanski premijer Kir Starmer pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da Sjedinjene Države ostanu predane NATO-u, upozorivši da je to "u interesu Amerike". Starmerov apel uslijedio je nakon najnovije Trumpove prijetnje povlačenjem iz Saveza, a izrečen je na kraju trodnevnog posjeta Bliskom istoku, gdje je s čelnicima zaljevskih zemalja razgovarao o krhkom primirju u regiji i budućnosti Hormuškog tjesnaca, piše Anadolu.U televizijskom intervjuu u Kataru, Starmer je potvrdio da je u četvrtak navečer razgovarao s Trampom, ali je nagovijestio da je izbjegao direktno ponavljanje svojih ranijih kritika na račun predsjednika u vezi s rastom cijena energenata u Ujedinjenom Kraljevstvu. Umjesto toga, kako je naveo, razgovor je bio usmjeren na potrebu izrade "praktičnog plana" za otvaranje moreuza.Na novinarsko pitanje da li je tokom razgovora izrazio frustracije, Starmer nije dao direktan odgovor, rekavši samo da su "veći dio razgovora proveli u raspravi o praktičnom planu". Dodao je da su lideri zaljevskih zemalja naglasili važnost njihovog učešća u definisanju dugoročnog rješenja za region te da postoji "vrlo čvrst stav da ne može biti nikakvih taksi ili ograničenja" u Hormuškom moreuzu.<h2>Savezništvo sa zaljevskim državama</h2>Starmer je izjavio da su se njegovi sastanci s liderima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Katara brzo fokusirali na zabrinutost zbog primirja. "Razgovor se vrlo brzo prebacio na prekid vatre i na utisak da je on krhak. Postalo je jasno da je potrebno uložiti dodatni napor, da Hormuški moreuz mora biti dio rješenja te da postoji čvrst stav da ne smije biti nikakvih taksi ni ograničenja za plovidbu", rekao je.Opisujući posjetu kao strateški važnu, Starmer je dodao: "Zato je vrlo važno da ovo radimo zajedno. To je ujedno i velika prilika za Ujedinjeno Kraljevstvo. Zbog toga je bilo bitno da smo ovdje." Naglasio je i osjećaj partnerstva: "Ukupan utisak je da oni smatraju izuzetno važnim to što stojimo uz njih kao saveznik i prijatelj u trenutku potrebe", kazao je.- Spomenuli smo i saradnju na kolektivnoj samoodbrani tokom posljednjih šest do sedam sedmica. Ovdje u Kataru imamo zajedničku eskadrilu, tako da postoji stvaran osjećaj da smo 'ovdje kao saveznik i da stojimo uz naše partnere kada im je to najvažnije' - dodao je.<h2>Sukob koji će obilježiti generaciju</h2>Starmer je upozorio da će posljedice sukoba biti dugotrajne. "I ovdje, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu, postoji osjećaj da će nas ovaj sukob obilježiti za čitavu generaciju i da na njega moramo odgovoriti snažno", rekao je.Regionalne napetosti eskalirale su nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenule zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je, prema navodima, ubijeno više od 3000 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija.Teheran je odgovorio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zaljevske države u kojima se nalaze američki vojni kapaciteti. Iran je također ograničio plovidbu Hormuškim moreuzom.Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je objavio dvosedmično primirje, navodeći da je Iran predstavio "izvodiv" prijedlog u 10 tačaka. Očekuje se da će pregovori pokazati može li se postići dugoročan sporazum.

Pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da Sjedinjene Države ostanu predane NATO-u, upozorivši da je to "u interesu Amerike"

Starmer poručio Trampu: Ostani u NATO-u

Dvojica vlasnika autopraonice iz Južnog Velsa, Dilšad Šamo (Dilshad Shamo) i Ali Kdir (Ali Khdir), osuđeni su na po 19 godina zatvora zbog učešća u organizovanom lancu krijumčarenja migranata, prenosi&nbsp;Sky News.Prema navodima britanske Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NCA), pomagali su u prebacivanju stotina ljudi iz Iraka, Irana i Sirije u Evropu, predstavljajući se kao uspješni biznismeni dok su zapravo bili dio složene kriminalne mreže.Istraga je pokazala da su migrantima nudili tri vrste "usluga", od najjeftinijih, koje su uključivale skrivanje u kamionima ili pješačenje, do skupljih opcija poput putovanja brodom ili avionom.Novac za ove usluge uplaćivan je preko posrednika u Iraku i Turskoj, koristeći neformalni sistem transfera novca poznat kao hawala. Osumnjičeni su čak poticali migrante da snimaju svoje putovanje, a te snimke su kasnije koristili za promociju na društvenim mrežama. Komunikaciju s ostalim članovima mreže održavali su putem aplikacije WhatsApp.Tužilaštvo je navelo da su u periodu od samo šest mjeseci pomogli u krijumčarenju najmanje 409 osoba, u operaciji koju su istražitelji opisali kao kontinuiranu.Dvojac je uhapšen 2023. godine u Newportu, a tokom suđenja u Cardiffu u novembru 2024. priznali su krivicu po više tačaka optužnice za kršenje imigracijskih zakona.Iako su tvrdili da su pomagali samo prijateljima i rodbini te da nisu imali namjeru zarade, sud je prihvatio dokaze tužilaštva i izrekao im dugogodišnje zatvorske kazne.

Dvojac iz Walesa učestvovao u organizovanom lancu prebacivanja stotina ljudi u Evropu

Vlasnici autopraonice osuđeni na 19 godina zatvora zbog krijumčarenja migranata

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je za The New York Post da se američki ratni brodovi ponovo opremaju najboljom municijom, kao priprema za moguće nastavke napada na Iran ukoliko mirovni pregovori u Pakistanu ne uspiju. Njegova izjava dolazi u trenutku dok se potpredsjednik Džej Di Vens (J. D. Vance) uputio u Islamabad na završnu rundu mirovnih pregovora.Vensu će se u pakistanskoj prijestolnici pridružiti specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Trampov zet Džared Kušner (Jared Kushner). Pregovori slijede nakon dvosedmičnog primirja dogovorenog u utorak.Na pitanje vjeruje li u uspjeh pregovora, Tramp je u telefonskom intervjuu rekao: "Znat ćemo za otprilike 24 sata. Uskoro će sve biti jasno."<h2>Prijetnja vojnom akcijom</h2>- Spremni smo za novi početak. Punimo brodove najboljom municijom, najboljim oružjem koje je ikada napravljeno – čak i boljim od onoga kojim smo ih ranije uništili - poručio je Tramp.- Punimo ih najboljim oružjem ikada stvorenim, čak i naprednijim od onoga koje smo koristili za njihovo potpuno uništenje. A ako ne postignemo dogovor, upotrijebit ćemo ga, i to vrlo efikasno - dodao je.<h2>Ključne tačke pregovora</h2>Očekuje se da će razgovori biti fokusirani na američke zahtjeve da Iran preda oko 450 kilograma obogaćenog uranija, za koji se tvrdi da je duboko skladišten, te da ponovo otvori Hormuški moreuz za međunarodni saobraćaj. Tramp je naglasio da je ponovno otvaranje moreuza ključni dio svakog mogućeg sporazuma o prekidu vatre, iako je broj brodova kroz taj pravac značajno smanjen otkako su SAD obustavile bombardovanje Irana.Ostale teme uključuju prekid iranske podrške regionalnim saveznicima, status programa balističkih raketa, kao i zahtjev Teherana za ukidanje američkih sankcija.<h2>Sumnje u iransku iskrenost</h2>Iransku delegaciju u Islamabadu trebali bi predvoditi ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) i predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf). Aragči je u ranijim pregovorima prije rata insistirao da Iran ima neotuđivo pravo na obogaćivanje uranija.- Imamo posla s ljudima za koje ne znamo govore li istinu ili ne rekao je Tramp za The Post.&nbsp;- Oni nam u lice govore da se odriču nuklearnog oružja i da je sve gotovo. A onda izađu pred novinare i kažu: 'Ne, mi bismo željeli obogaćivati.' E pa, vidjet ćemo - dodao je.

Sančez poziva na stvaranje EU vojske: "Ne za 10 godina, nego već sutra"

Taker Karlson: "Jedna zastrašujuća mogućnost drži Trampa budnim noću"

Grenlandski premijer odgovorio Trampu: "Nismo komad leda"

Kamala Haris razmatra kandidaturu za predsjednicu: "Razmišljam o tome"

Iranska vojska uoči pregovora: Prsti su nam na okidaču

Haos na evropskim granicama: Novi digitalni sistem EU-a izazvao ogromna kašnjenja

Erdoan: Smrtna kazna za palestinske zatvorenike slična Hitlerovim politikama

Tramp kaže da Iran "nema nikakve karte" osim Hormuškog moreuza

Uhapšen njemački neonacist Sven koji je promijenio spol i postao Svenja

Epstinove žrtve se obrušile na Melaniju Tramp: "Prebacuje odgovornost, preživjeli su učinili svoje"

Video / Ukrajinske snage izvele udare 1000 kilometara od fronta: Pogođene ruske naftne platforme

Netanjahu zbog rata traži odgodu svjedočenja na suđenju za korupciju

Tramp: "Jedini razlog zašto su Iranci danas živi jeste da bi pregovarali"

Starmer poručio Trampu: Ostani u NATO-u

Vlasnici autopraonice osuđeni na 19 godina zatvora zbog krijumčarenja migranata

Tramp dao novi ultimatum Iranu i zaprijetio: "Punimo brodove najboljim oružjem koje je ikad napravljeno"

Globus

Sančez poziva na stvaranje EU vojske: "Ne za 10 godina, nego već sutra"

Taker Karlson: "Jedna zastrašujuća mogućnost drži Trampa budnim noću"

Grenlandski premijer odgovorio Trampu: "Nismo komad leda"

Kamala Haris razmatra kandidaturu za predsjednicu: "Razmišljam o tome"

Iranska vojska uoči pregovora: Prsti su nam na okidaču

Haos na evropskim granicama: Novi digitalni sistem EU-a izazvao ogromna kašnjenja

Erdoan: Smrtna kazna za palestinske zatvorenike slična Hitlerovim politikama

Tramp kaže da Iran "nema nikakve karte" osim Hormuškog moreuza

Uhapšen njemački neonacist Sven koji je promijenio spol i postao Svenja

Epstinove žrtve se obrušile na Melaniju Tramp: "Prebacuje odgovornost, preživjeli su učinili svoje"

Video / Ukrajinske snage izvele udare 1000 kilometara od fronta: Pogođene ruske naftne platforme

Netanjahu zbog rata traži odgodu svjedočenja na suđenju za korupciju

Tramp: "Jedini razlog zašto su Iranci danas živi jeste da bi pregovarali"

Starmer poručio Trampu: Ostani u NATO-u

Vlasnici autopraonice osuđeni na 19 godina zatvora zbog krijumčarenja migranata

Tramp dao novi ultimatum Iranu i zaprijetio: "Punimo brodove najboljim oružjem koje je ikad napravljeno"