Iran je u srijedu saopćio da je najmanje 206 osoba mlađih od 18 godina poginulo i 1.401 osoba ranjeno u američko-izraelskim napadima od kraja prošlog mjeseca.U saopćenju, iransko Ministarstvo zdravlja je navelo da je 227 žena među poginulima, dok je 3.329 ljudi ranjeno u napadima od 28. februara, prenosi Anadolija.Dodali su da je 1.111 ranjenih trenutno hospitalizovano, dok je 19.506 drugih primilo liječenje i otpušteno iz bolnice.Međutim, Ministarstvo nije saopćilo ukupni broj poginulih u napadima.Prema saopćenju, 18 zdravstvenih radnika je poginulo i 101 osoba ranjeno u napadima, koji su također oštetili 36 vozila hitne pomoći.Navode da je šest bolnica evakuisano, dok je 47 urgentnih, 37 medicinskih i 180 zdravstvenih centara pretrpjelo oštećenja.Borbe su intenzivirane od kada su Izrael i SAD pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran 28. februara, koja je do sada odnijela oko 1.300 života, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zaljevske zemlje u kojima se nalaze vojni američki resursi.

Navode da je šest bolnica evakuisano, dok je 47 urgentnih, 37 medicinskih i 180 zdravstvenih centara pretrpjelo oštećenja

Više od 200 maloljetnika poginulo, 1.401 osoba ranjena u američko-izraelskim napadima od 28. februara

Jedna od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju prirodnog gasa, QatarEnergy, objavila je saopćenje u kojem navodi da je industrijski grad Ras Laffan večeras bio meta raketnog napada, pri čemu je izbio ogroman požar.Iz kompanije su potvrdili da je pričinjena velika materijalna šteta na postrojenjima.Industrijski kompleks Ras Laffan smješten je sjeverno od Dohe i predstavlja centralno mjesto za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina u Kataru, ujedno i najveći izvozni terminal za LNG na svijetu.

<blockquote class="twitter-tweet">QatarEnergy’s Ras Laffan Industrial City to the north of <a href="https://twitter.com/hashtag/Doha?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Doha</a>, Qatar&#39;s main site for the production of liquefied natural gas and gas-to-liquid, as well as the largest export terminal for <a href="https://twitter.com/hashtag/LNG?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#LNG</a> in the world, has been heavily targeted tonight by ballistic missiles fired by Iran.… <a href="https://t.co/S8VIw4ZaDY">pic.twitter.com/S8VIw4ZaDY</a>&mdash; بوابة الجزائر - Algeria Gate (@algatedz) <a href="https://twitter.com/algatedz/status/2034372268693090616?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

QatarEnergy je naveo da su raketni udari izazvali široko rasprostranjene požare i ozbiljno oštetili više objekata, dok su ekipe na terenu angažirane na gašenju i sanaciji posljedica. Zbog sigurnosnih rizika, područje je evakuirano.Iran je ranije upozorio da će gađati Ras Laffan i još nekoliko energetskih postrojenja u regiji kao odgovor na napade usmjerene na njegova plinska polja.Ovaj kompleks ima ključnu ulogu u globalnoj proizvodnji ukapljenog prirodnog plina. Katar učestvuje s približno 20 posto ukupne svjetske proizvodnje, a značaj terminala u Ras Laffanu čini ga jednim od najvažnijih energetskih čvorišta za ekonomiju te zemlje.QatarEnergy je potvrdio da će šteta na lokaciji utjecati na operacije, ali detaljne procjene o razmjerama štete i mogućim posljedicama po snabdijevanje još uvijek nisu objavljene.

Industrijski kompleks Ras Laffan smješten je sjeverno od Dohe i predstavlja centralno mjesto za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina u Kataru

Video / Raketni napad na Katar: Pogođeno jedno od najvećih plinskih postrojenja, širi se veliki požar

Četiri osobe su povrijeđene u srijedu zbog krhotina koje su pale nakon presretanja balističkog projektila u Rijadu, saopćila je Saudijska civilna odbrana.Agencija je u saopćenju navela da su povrede prijavljene nakon što su fragmenti pali na stambenu zgradu u gradu Rijadu.U incidentu su povrijeđena četiri azijska stanovnika, a pričinjena je i ograničena materijalna šteta, dodaje se.Agencija je osudila napade na civilne objekte kao "grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava".Regionalna eskalacija traje otkako su Izrael i Sjedinjene Američke Države 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je do sada poginulo oko 1.300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija.Iran je uzvratio napadima dronovima i projektilima usmjerenim na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva koje ugošćuju američke vojne kapacitete, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi te poremećaje na globalnim tržištima i u zračnom saobraćaju.

Civilna odbrana je navela da su fragmenti pali na stambenu zgradu u saudijskoj prijestolnici

Saudijska Arabija objavila da su četiri osobe povrijeđene zbog krhotina projektila

Odluka Izraela da ovlasti svoju vojsku za likvidaciju visokih iranskih zvaničnika s liste meta otvorila je ozbiljna pitanja o takozvanoj strategiji "obezglavljivanja" i njenim stvarnim ciljevima. Izraelski zvaničnici su, prema dostupnim informacijama, u razgovorima s američkim kolegama ocijenili da bi u slučaju ustanka iranska opozicija bila "poklana", što dovodi u pitanje strategiju Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) o promjeni režima kroz eliminaciju ključnih figura političkog i sigurnosnog aparata u Iranu.Još prije izbijanja otvorenog rata, brojni stručnjaci za Iran, analitičari, kao i pojedini bivši izraelski zvaničnici, izražavali su sumnju da bi se klerikalni režim mogao srušiti ovakvim metodama, piše <a href="https://www.theguardian.com/world/2026/mar/18/us-and-israel-strategy-to-kill-irans-top-figures-may-prove-counterproductive">The Guardian</a>.U dosadašnjim ciljanim napadima ubijeni su vrhovni vođa Ali Hamnei (Ali Khamenei), šef sigurnosnog aparata Ali Laridžani (Ali Larijani) i ministar obavještajnih službi Esmail Hatib (Esmail Khatib), među ostalima. Suština problema leži u strukturi i otpornosti iranskog sistema, ali i u načinu na koji režim i društvo reagiraju na ovakve udare.<h2>Jačanje otpora</h2>Prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade prije tri sedmice, procjene su ukazivale na to da režim stagnira pod pritiskom protesta i da su određene promjene moguće. Međutim, ta se dinamika u međuvremenu promijenila.- Ovo nije personalizirani režim - rekla je Sanam Vakil, stručnjakinja za Iran iz Chatham Housea.&nbsp;- Ispod svakog pojedinca postoje institucionalni slojevi i sumnjam da bi odgovor na udare "obezglavljivanja" bio jednostavno promaknuće iznutra, iako to nosi rizik dovođenja nepoznatih i neprovjerenih pojedinaca.S obzirom na izraelski nivo uspjeha, možete zamisliti da postoje pojedinci nižeg ranga koji nisu skloni napredovanju u sistemu koji je postao opasan posao."Vakil smatra da izraelska strategija zasad ne daje željene rezultate.&nbsp;- Trenutno se čini da se time kupuje vrijeme i nisam sigurna šta SAD pokušava postići, ali postoji mogućnost da se sistemu ponovo udahne život i da se obnovi režim koji je već pokazivao znakove slabljenja.Ljudi koji napreduju vidjeli su kako im ubijaju mentore, šefove i članove porodice."- To nije pristup koji stvara pobornike demokratije zapadnog tipa, već okorjele borce otpora. On stvara više otpora - poručila je.<h2>Sumnjivi rezultati ranijih atentata</h2>Dosadašnja praksa Izraela kada je riječ o atentatima ne pokazuje uvjerljive rezultate. Tokom godina ubijeni su brojni lideri Hamasa i Hezbolaha, uključujući duhovnog vođu Hamasa šeika Ahmeda Jasina 2004. godine i vođu Hezbolaha Hasana Nasralaha, ali su se te organizacije uprkos tome uspjele oporaviti.Džon B. Alterman (Jon B. Alterman) iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu također izražava skepsu, navodeći primjer Hamasa, koji je, kako kaže, "kao politički pokret apsorbirao svoje mučenike i preživio da se bori drugi dan".U jednoj od svojih analiza naveo je: "Nažalost, značajno poboljšanje kroz obezglavljivanje je malo vjerovatno. Svaka situacija je jedinstvena i svaka uključuje element nepredvidivosti. Ipak, dosadašnji rezultati u postizanju ambicioznih političkih ciljeva kroz ograničene vojne operacije su loši."Iako je kao primjer naveo ubistvo Osame bin Ladena, kojim je značajno oslabljena jedna nedržavna grupa, Alterman naglašava da je pokušaj "obezglavljivanja" jedne države bez presedana.<h2>Rizik nekontrolirane destabilizacije</h2>- Jedan od mitova u američkoj vladi nakon 11. septembra bio je da je dovoljno ukloniti ključne ljude iz režima.&nbsp;Tada sam smatrao da je to pogrešno, a pogrešno je i sada - rekao je Alterman.&nbsp;Pitanje kojem se ne posvećuje dovoljno pažnje jeste šta se dešava kada uklonite ljude koji imaju autoritet među 'tvrdim strukturama' – tada ne ostaje niko ko može kontrolisati situaciju."Dodaje i da se često potcjenjuje otpornost sistema.&nbsp;- Možda je moguće izazvati unutrašnje podjele, ali nema dokaza da postoje umjereni demokrati koji čekaju svoju priliku - istakao je.Prema njegovoj procjeni, najizgledniji rezultat ovakve strategije bio bi "unutrašnje nestabilan Iran", skloniji nasilnim akcijama izvan svojih granica, kroz kibernetičke napade, posredničke sukobe ili terorizam.<h2>Scenariji koji se zanemaruju</h2>Dodatnu složenost donosi činjenica da ni eventualni narodni ustanak ne bi nužno bio najrealniji ishod destabilizacije režima.Afšon Ostovar (Afshon Ostovar), stručnjak za Bliski istok, ranije je procijenio da bi eventualni puč prije mogao doći iznutra, iz Islamske revolucionarne garde, najmoćnije strukture u zemlji, i da bi bio usmjeren na očuvanje postojećeg sistema.Stiven Sajmon (Steven Simon), sigurnosni analitičar i bivši član američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, upozorio je: "Scenarij koji zaslužuje više pažnje nije kolaps Irana, već njegova izdržljivost – ranjena, ali osvetnička i teško obuzdana."Sanam Vakil na kraju zaključuje: "Postoji i nešto duboko problematično u svemu ovome. Ono što Izrael i SAD rade ostavlja Irance bez stvarnog izbora, bez mogućnosti djelovanja i bez pravde."

Izraelska strategija ubistava iranskih zvaničnika mogla bi biti kontraproduktivna


Zašto izraelska strategija ne može srušiti iranski režim?

Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, pozvao je saveznike unutar NATO-a da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ali se postavlja pitanje zašto moćna američka mornarica taj zadatak ne može obaviti sama. Razlozi za to otkrivaju koliko je Iran dugoročno i planski gradio svoju stratešku poziciju.<h2>Moreuz koji ograničava supersilu</h2>Hormuški moreuz, širok svega 39 kilometara na najužem dijelu, značajno ograničava manevarski prostor američke mornarice. Kroz njega prolaze samo dva plovidbena koridora, svaki širine oko tri kilometra, dok s jedne strane izlazi na Iran, a s druge na poluotok Musandam, koji pripada Omanu. Upravo zbog takvih uslova, kretanje ratnih brodova postaje izuzetno zahtjevno, a Iran tu slabost nastoji maksimalno iskoristiti, navodi Geopolitics Prime kanal na <a href="https://t.me/geopolitics_prime/66937">Telegramu</a>.Iran je godinama razvijao obalnu odbranu i pretvorio moreuz u svojevrsni "gauntlet", odnosno zonu gustih raketnih i minskih prepreka. Samo postavljanje morskih mina moglo bi potpuno blokirati promet kroz ovaj uski prolaz, nakon čega bi američka mornarica bila primorana na dugotrajne i iscrpljujuće operacije razminiranja. Iranska strategija blokade zasniva se na više slojeva, uključujući istovremene napade dronovima i raketama, što dodatno otežava svaki pokušaj prolaska.<h2>Decentralizovana komanda i arsenal Irana</h2>Ključni element iranske vojne strategije predstavlja takozvana "mozaička" decentralizovana komandna struktura. Zahvaljujući takvom sistemu, čak i eventualno eliminisanje vojnih lidera od strane SAD-a ili Izraela ne bi imalo presudan utjecaj, jer je sistem osmišljen da funkcioniše i bez centralnog vodstva. Iran je ranije objavio i video u kojem prikazuje oružje namijenjeno blokadi tjesnaca.Među tim sredstvima nalaze se krstareća raketa dugog dometa Ghadir na mobilnim lansirnim platformama, raketa kratkog dometa Nasr-1 za obalnu odbranu koja se lansira s brzih čamaca ili iz bunkera, kao i kvazi-balistička raketa Khalij Fars za koju Teheran tvrdi da može pogađati pokretne brodove uz pomoć elektro-optičkog navođenja.U arsenalu su i "kamikaza" dronovi Abadil-2 i Abadil-3, lansirani s tračnica i namijenjeni napadima na radare i nadgrađa brodova, te dron Shahed-136, koji je prvobitno razvijen za kopnene ciljeve, ali je prilagođen i za pomorsku upotrebu, uključujući napade na tankere i obalne objekte.Osim toga, Iran raspolaže malim eksplozivnim plovilima Zolfaqar, dizajniranim za napade u rojevima na veće brodove, kao i morskim minama Maham akustično-magnetnog tipa koje se aktiviraju prolaskom broda, te kontaktnim minama Sadaf-02 koje se često postavljaju s civilnih plovila ili brzih čamaca.Potapanje američkog nosača aviona nije primarni cilj iranske strategije. Fokus je na dugoročnom održavanju Hormuškog tjesnaca kao nestabilne i rizične zone. Takav pristup omogućava Iranu da iscrpljuje američke odbrambene kapacitete, vrši pritisak na globalno tržište kroz rast cijena nafte i plina, te stvara političke troškove za Trampovu administraciju koji bi s vremenom mogli postati neodrživi.

Iranska strategija blokade zasniva se na više slojeva

Od kamikaze dronova do morskih mina: Evo kako Teheran planira paralizovati globalnu trgovinu naftom

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens planira narednih dana posjetiti Mađarsku kao znak podrške dugogodišnjem nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu, koji se suočava s jednim od najtežih izbora narednog mjeseca, piše Reuters.Ova posjeta dolazi nakon što je američki državni sekretar Marko Rubio u februaru boravio u Budimpešti, gdje je javno podržao Orbana pred njegov najizazovniji reizbor otkako je na vlasti od 2010. godine.Tačan termin Vensove posjete još nije poznat, a planovi se mogu promijeniti, upozoravaju izvori, s obzirom na to da bi visoki zvaničnici mogli ostati u Vašingtonu zbog američko-izraelskog rata protiv Irana. Predsjednik Donald Tramp već je izjavio da odgađa planiranu posjetu Kini upravo zbog rata.<h2>Sukob s Evropskom unijom</h2>Orban, jedan od najbližih Trampovih saveznika u Evropi, godinama je u sukobu s Evropskom unijom zbog brojnih pitanja, uključujući i odnos prema Ukrajini. Suprotstavljajući se Briselu, održavao je bliske odnose s Moskvom, odbijao slati oružje Ukrajini te tvrdi da Kijev nikada ne može postati članica EU.Tramp je prošlog mjeseca javno podržao Orbana, nazvavši ga "zaista snažnim i moćnim liderom" u objavi na društvenim mrežama. Mnogi predstavnici američke tvrde desnice vide ga kao uzor za Trampove stroge imigracijske politike i podršku kršćanskom konzervativizmu.Vens se u međuvremenu profilirao kao izuzetno utjecajan potpredsjednik, često duboko uključen u vanjskopolitička pitanja, a smatra se i glavnim favoritom za Trampovog nasljednika na izborima 2028. godine.Rubio je tokom posjete Mađarskoj istakao da je Orbanovo vođstvo važno za interese Sjedinjenih Američkih Država, ali je nagovijestio da će nastavak bliskih odnosa zavisiti od ishoda izbora.Također je poručio da bi Vašington bio spreman pružiti finansijsku podršku Budimpešti ukoliko to bude potrebno.<h2>Završna faza kampanje</h2>Kako kampanja ulazi u završnu fazu, ankete javnog mnijenja pokazuju da Orbanova stranka Fides zaostaje za opozicionom strankom Tisa, koju predvodi bivši član Fidesa Peter Mađar, iako veliki broj birača još nije donio konačnu odluku.Predstojeći izbori dolaze u trenutku kada se Mađarska suočava sa slabim ekonomskim rastom i posljedicama inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a njihov ishod mogao bi imati značajan utjecaj na političke tokove u Evropi u vrijeme jačanja konzervativnih i krajnje desnih pokreta.

Kako kampanja ulazi u završnu fazu, ankete javnog mnijenja pokazuju da Orbanova stranka Fides zaostaje za opozicionom strankom Tisa

Tramp šalje Vensa u Budimpeštu pred izbore

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan osudio je napade Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na plinsko polje Južni Pars, ocijenivši da takvi potezi neće donijeti ništa ni SAD-u ni Izraelu.- Snažno osuđujem napad na iransku energetsku infrastrukturu. Takvi činovi agresije neće ništa donijeti cionističko-američkom neprijatelju i onima koji ih podržavaju. Ovo će dodatno zakomplicirati situaciju i može imati nekontrolisane posljedice koje mogu da utiču na cijeli svijet - napisao je Pezeškijan na svom nalogu na mreži X.

Izrael i SAD napali nalazište plina koje Iran dijeli s Katarom

Nakon napada, iranska državna televizija IRIB objavila je poruku vojske te zemlje da će Iran, kao odgovor na izraelske napade na plinsko polje Južni Pars, gađati naftnu i plinsku infrastrukturu u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Osudio je napade Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na plinsko polje Južni Pars, ocijenivši da takvi potezi neće donijeti ništa ni SAD-u ni Izrael

Pezeškijan upozorio nakon napada: "Posljedice mogu biti globalne"

Katar je saopćio da "drski" raketni napadi na industrijski grad Ras Laffan predstavljaju "direktnu prijetnju njegovoj nacionalnoj sigurnosti i stabilnosti regije".- Iranska strana nastavlja s eskalacijskom politikom koja regiju gura prema ponoru i uvlači zemlje koje nisu dio ove krize u krug sukoba - saopćilo je katarsko Ministarstvo vanjskih poslova na društvenim mrežama.U saopćenju se dodaje da Katar "zadržava pravo na odgovor" te da "neće oklijevati poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoj suverenitet, sigurnost i sigurnost svojih građana".Katarska državna naftna kompanija izvijestila je da su projektili večeras pogodili Ras Laffan, gdje se nalazi veliko postrojenje za preradu nafte i najveće postrojenje za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) na svijetu.- Ekipe za hitne intervencije odmah su upućene na teren kako bi stavile pod kontrolu požare, s obzirom na to da je pričinjena velika šteta. Svo osoblje je evidentirano i zasad nema prijavljenih žrtava - objavila je QatarEnergy na mreži X.

Katar je saopćio da "drski" raketni napadi na industrijski grad Ras Laffan predstavljaju "direktnu prijetnju njegovoj sigurnosti i stabilnosti"

Katar bijesan nakon napada: "Iran nas gura prema ponoru"

Neki oblik pregovora koji bi doveo do prekida sukoba željeni je ishod, posebno u Evropi i Aziji, ali takve nade dovodi u pitanje dobro informirani Barak Ravid, novinar portala Axios. On navodi da tri različita izvora iz američke administracije i savezničkih zemalja vjeruju kako bi nestabilnost na Bliskom istoku i američko učešće u sukobu mogli potrajati do septembra, čak i ako rat preraste u sukob niskog intenziteta, prenosi <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/eskalacija-bliskog-istoka-sad-upleten-do-jeseni-iran-izrael-zaljev-15690289">Jutarnji</a>.<h2>Situacija na terenu</h2>Razvoj situacije na terenu dodatno potvrđuje da sukob ne jenjava: Izrael je nastavio operacije protiv šiitske milicije Hezbolah u Libanonu, dok je Iran gađao naftna postrojenja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Emil Hokajem, direktor regionalne sigurnosti u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), u tekstu za The Financial Times iznio je sličnu procjenu, navodeći da Iran, uprkos pretrpljenim udarima, vjerovatno neće odustati jer i dalje ima nekoliko ključnih prednosti: geografiju, vrijeme i asimetriju.&nbsp;- Što duže traje rat, to su veći troškovi za sve ostale - a iranski režim ima veću toleranciju na bol - napisao je.<h2>Druga faza sukoba</h2>Prema njegovoj procjeni, sukob je ušao u drugu fazu u kojoj će Izrael nastaviti napade na iransku vojnu infrastrukturu, s ciljem slabljenja sigurnosnog aparata, dok će Sjedinjene Američke Države raditi na osiguravanju pomorskog prometa i zaštiti arapskih saveznika. Reuters je ekskluzivno objavio da zaljevske zemlje traže od Vašingtona nastavak udara na Iran, iako same odbijaju direktno učešće u sukobu, dijelom i zbog straha da budu označene kao saveznici Izraela.Donald Tramp ponovo je optužen za netačne tvrdnje nakon što je izjavio da niko nije mogao predvidjeti snažan iranski napad na Zaljev, iako su obavještajne procjene i tu mogućnost ranije uvrstile među scenarije. Istovremeno, odgodio je planirani odlazak u Kinu na sastanak sa Si Đinpingom, koji je bio zakazan za 31. mart.- Zbog rata želim biti ovdje. Moram biti ovdje, osjećam to. I zato smo zatražili odgodu na mjesec ili dva, i radujem se što ću biti s njima - rekao je Tramp.U Parizu su u međuvremenu održani pripremni sastanci delegacija, koji su ocijenjeni kao "konstruktivni". Bloomberg je još 10. marta objavio da je Peking nezadovoljan nedovoljnom pripremljenošću Sjedinjenih Američkih Država, što bi moglo ograničiti samit na trgovinske sporazume i ostaviti ključna diplomatska i sigurnosna pitanja po strani.

Razvoj situacije na terenu dodatno potvrđuje da sukob ne jenjava

Procurila informacija iz tri različita izvora bliska Trampu: Evo do kada bi rat mogao da potraje

Ako zemlje Perzijskog zaljeva nastave ugošćavati američke snage, Iran bi mogao ciljati podmorske internetske kablove koji prolaze kroz Hormuški moreuz i Crveno more. Ovi strateški prolazi prenose između 17 i 30 posto ukupnog međunarodnog internetskog prometa na planeti, ovisno o rutiranju između Evrope, Azije, Afrike i Bliskog istoka, piše <a href="podmorske internetske kablove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac">Geopolitics Prime kanal na Telegramu</a>.<h2>Totalni mrak nad Zaljevom</h2>U slučaju namjernog presjecanja ili ozbiljnog oštećenja nekoliko glavnih kablova, posljedice bi bile katastrofalne. Kuvajt, Katar, Bahrain, UAE, Saudijska Arabija i dijelovi Iraka izgubili bi gotovo svu vanjsku internetsku vezu. Lokalne intranet-mreže, prethodno preuzeti sadržaj s platformi kao što su YouTube i Netflix te neke domaće bankarske aplikacije možda bi se još neko kratko vrijeme održavale. Međutim, sve što zahtijeva komunikaciju u realnom vremenu s inozemstvom – pozivi putem WhatsAppa, Instagram, većina usluga u oblaku, međunarodni videopozivi – urušilo bi se u roku od nekoliko sati.Kablovi koji prolaze kroz koridor Perzijskog zaljeva i Crvenog mora spadaju među prave digitalne čvorišne točke planete. Čak bi i djelomično oštećenje dovelo do naglih skokova latencije širom svijeta, paralizovalo usluge u oblaku kao što su AWS, Azure i Google Cloud u regiji i šire, usporilo striming, prekinulo trgovanje u realnom vremenu, odložilo ažuriranje softvera i u mnogo regija učinilo rad na daljinu bolnim ili potpuno nemogućim.Popravak jednog kablova na velikim dubinama zahtijeva specijalizovane brodove za polaganje kablova. U incidentima na Crvenom moru tokom 2024. i 2025. godine, popravak jednog kabla trajao je oko pet mjeseci jer se brodovi za sanaciju nisu mogli bezbijedno pribl.ižiti. U otvorenom sukobu ili s blokiranim Hormuškim moreuzom, ti brodovi jednostavno ne bi mogli ući u zonu. Govorimo o degradiranom servisu koji bi mogao trajati od šest do dvanaest ili više mjeseci.<h2>Globalne posljedice</h2>Ekonomske i digitalne reperkusije bile bi osjetne na svakom kontinentu. Berze vrijednosnih papira, uključujući tržište naftnih fjučersa, bile bi paralizovane ili prisiljene na rezervne satelitske veze krajnje ograničenog kapaciteta. Avio-kompanije, luke i logistički lanci zamrznuli bi se bez globalne koordinacije. Nastupio bi masovni kolaps u finansijskoj tehnologiji, e-trgovini i platnim sistemima.Centri za vještačku inteligenciju i hiperrazmjerna računarska postrojenja u UAE-u i Saudijskoj Arabiji postali bi izolovana ostrva, odsječena od ostatka digitalnog svijeta. Osjetno usporenje interneta osjetili bi i korisnici u Indiji, Pakistanu, istočnoj Africi i dijelovima Evrope. Međunarodna plaćanja putem sistema SWIFT, platnih kartica i kripto-mjenjačnica počela bi kasniti ili potpuno otkazivati. Za hiljade kompanija koje rade na daljinu, posao bi u potpunosti stao.

U slučaju namjernog presjecanja ili ozbiljnog oštećenja nekoliko glavnih kablova, posljedice bi bile katastrofalne

Šta bi se desilo kada bi Iran prerezao podmorske internetske kablove u Hormuškom moreuzu?

Katarska državna naftna kompanija objavila je da su projektili pogodili Ras Laffan, veliko energetsko čvorište u Kataru.

<blockquote class="twitter-tweet">• Multiple reports indicate that Iranian forces have struck the Ras Laffan refinery in Qatar this evening, igniting a large fire at the site, just hours after Tehran warned it would target the facility. The area is home to the world&#39;s largest liquefied natural gas complex. <a href="https://t.co/yL2R47MZHC">https://t.co/yL2R47MZHC</a> <a href="https://t.co/bxYcjLqHWx">pic.twitter.com/bxYcjLqHWx</a>&mdash; Red Intel (@RedIntelHQ) <a href="https://twitter.com/RedIntelHQ/status/2034341001498636672?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Ekipe za hitne intervencije odmah su upućene na teren kako bi stavile pod kontrolu požare, s obzirom na to da je pričinjena velika materijalna šteta - objavila je QatarEnergy na društvenim mrežama.Svo osoblje je na sigurnom, a zasad nema izvještaja o stradalima, navodi se u priopćenju.

Katarska državna naftna kompanija objavila je da su projektili pogodili Ras Laffan

Video / Projektili pogodili veliko energetsko čvorište u Kataru, šteta je velika

Ogromno iransko nalazište plina Pars pogođeno je u prvom prijavljenom napadu na iransku energetsku infrastrukturu u Zaljevu tokom američko-izraelskog sukoba, javlja Reuters.Pars je iranski sektor najvećeg prirodnog plinskog polja na svijetu, koje Iran dijeli s Katarom preko Zaljeva.Iranska novinska agencija Fars izvijestila je da su pogođeni plinski tankovi i dijelovi rafinerije, da su radnici evakuisani na sigurno te da hitne službe pokušavaju ugasiti požar.U izraelskim medijima navedeno je da je Izrael izveo napad uz odobrenje SAD-a, iako Washington još nije zvanično komentarisao.

<blockquote class="twitter-tweet">Washington e Tel Aviv colpiscono i terminal di South Pars. Il giacimento è collegato al North Dome del Qatar. Washington e Tel Aviv alimentano una escalation incontrollata. Washington e Tel Aviv stanno sabotando l&#39;equilibrio energetico mondiale. <a href="https://t.co/MtToJcCxxX">pic.twitter.com/MtToJcCxxX</a>&mdash; Colonnello Kurtz (@Apocalypsevax) <a href="https://twitter.com/Apocalypsevax/status/2034353455674933719?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Katar, saveznik SAD-a u regiji i domaćin najveće američke zračne baze, nazvao je napad izraelskim, bez direktnog spominjanja američke uloge. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova ocijenio je eskalaciju kao "opasnu i neodgovornu", upozorivši na rizik po globalnu energetsku sigurnost.Iranski Revolucionarni gardisti odmah su naredili Saudijskoj Arabiji, UAE-u i Kataru evakuaciju određenih energetskih objekata.SAD i Izrael ranije su se suzdržavali od ciljanih udara na iranske energetske objekte u Zaljevu, strahujući da bi to moglo izazvati odmazdu i dodatno poremetiti globalna tržišta energije.

Napad izazvao požar i evakuaciju radnika, hitne službe na terenu

Nakon što su u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu odjeknule eksplozije, Ministarstvo odbrane ove zemlje objavilo je nove detalje o presretnutim dronovima i raketama.Prema izvještaju saudijskog ministarstva odbrane, vojska je presrela i uništila četiri balističke rakete koje su lansirane prema Rijadu.Ostaci presretnutih raketa pali su na različita područja u glavnom gradu, saopćilo je ministarstvo, dodajući da prve procjene ne ukazuju na štetu ili povrijeđene.- Presreli smo i uništili dron koji je pokušao prići jednom od plinskih postrojenja u Istočnoj provinciji, a operacija presretanja i uništenja nije rezultirala štetom - navelo je ministarstvo.Ranije je ministarstvo saopćilo da se protuzračna odbrana Kraljevine suočava s balističkom prijetnjom u Rijadu.Također, ranije u srijedu ministarstvo je objavilo da su presretnute i uništene dvije balističke rakete lansirane prema Istočnoj provinciji.

Ostaci presretnutih raketa pali su na različita područja u glavnom gradu

Saudijci objavili detalje iranskog napada: Presretnute četiri balističke rakete, ali i dronovi

Izraelska vojska objavila je da je u protekla 24 sata pogodila više od 200 ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, nastavljajući kampanju usmjerenu na balističke projektile, dronove i protuzračnu obranu.&nbsp;Slične podatke prethodnih dana objavili su i drugi mediji koji prate izraelske vojne izvore.- U proteklom danu deseci borbenih aviona izraelske ratne avijacije pogodili su više od 200 ciljeva iranskog režima u zapadnom i centralnom Iranu - priopćio je IDF.&nbsp;- Među metama su bila mjesta za skladištenje i lansiranje balističkih projektila i dronova, kao i sustavi protuzračne odbrane, lanseri balističkih projektila i lokacije za proizvodnju oružja.

Slične podatke prethodnih dana objavili su i drugi mediji koji prate izraelske vojne izvore

Izrael: U 24 sata pogođeno više od 200 ciljeva u Iranu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) izjavio je da Hormuški prolaz mora biti ponovo otvoren i da saveznici rade na određivanju najboljeg načina za to.<h2>Vraćanje sigurnog prolaza</h2>Rute je naglasio kolektivnu posvećenost saveza vraćanju sigurnog prolaza kroz ovaj strateški vodeni put.- Bio sam u kontaktu s mnogim saveznicima. Svi se slažemo, naravno, da prolaz mora ponovo biti otvoren - rekao je on na konferenciji za novinare zajedno s ministrom odbrane Norveške Toreom O. Sandvikom (Tore O. Sandvik) i ministrom vanjskih poslova Espenom Bartom Eideom (Espen Barth Eide)&nbsp;tokom posjete vježbi "Hladni odgovor", koju provodi NATO pod norveškim vodstvom, javlja Anadolija. - I ono što znam je da saveznici rade zajedno, raspravljaju kako to učiniti, koji je najbolji način da se to uradi. Oni rade na tome kolektivno kako bi pronašli način za naprijed - dodao je.<h2>Brojne zemlje spremne pomoći SAD-u</h2>Hormuški prolaz bio je u centru globalnih energetski zabrinutosti od kada je iranska Islamska revolucionarna garda najavila njegovo zatvaranje za većinu brodova kao odgovor na napade SAD-a i Izraela.Prije sukoba, 20 miliona barela nafte prolazilo je dnevno kroz moreuz. Njegovo ometanje izazvalo je rast cijena nafte.Predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) izjavio je u ponedjeljak da su brojne zemlje spremne pomoći SAD-u u ponovnom otvaranju plovnog puta, ali nije naveo koje, ističući zabrinutost da bi mogle biti mete Irana.<h2>Odbijanje rasporeda pomorskih snaga&nbsp;</h2>Međutim, nekoliko evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Italiju, Veliku Britaniju i Belgiju, odbile su pozive SAD-a da rasporede pomorske snage u prolazu, naglašavajući da nemaju namjeru vojno se angažovati u eskalirajućem sukobu s Iranom.Rute je također ponovio da Iranu ne smije biti dopušteno razvijanje nuklearnih ili balističkih raketnih kapaciteta, naglašavajući da je savez posvećen osiguravanju da te prijetnje budu ozbiljno smanjene.<h2>Zajednička ofanziva na Iran</h2>Tenzije na Bliskom istoku eskalirale su od kada su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran 28. februara, koja je do sada usmrtila oko 1.300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolu Alija Hamneija (Khamenei).Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zaljevske zemlje u kojima se nalaze američki vojni resursi.

Traže rješenje za ponovno otvaranje strateškog prolaza

Rutte: Hormuški prolaz mora biti ponovo otvoren, saveznici rade na pronalaženju rješenja

Dok traju američke i izraelske operacije protiv ciljeva u Iranu, kao i iranski osvetnički udari, šutnja američkog potpredsjednika Džej Di Vensa našla se pod povećalom javnosti. Vens, čije su izjave o operaciji koja je započela prošlog mjeseca uglavnom bile svedene na podršku predsjedniku Donaldu Trampu i politici njegove administracije, suzdržava se od detaljnijih javnih komentara, piše <a href="https://www.aa.com.tr/en/americas/us-vice-presidents-silence-draws-scrutiny-amid-iran-operation/3870093">Anadolu Agency</a>.<h2>Javno prozivanje</h2>Pitanje Vensove šutnje postalo je aktuelno nakon što je bivša republikanska zastupnica Mardžori Tejlor Grin 2. marta javno upitala: "Gdje je, kvragu, Džej Di Vens?" u intervjuu koji se brzo proširio društvenim mrežama.Nakon njezine kritike, Vens je gostovao na Fox Newsu, gdje je branio Trampovu operaciju i poručio da se Iranu nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.&nbsp;- Sudbina iranskog režima sporedna je u odnosu na predsjednikov primarni cilj, a to je pobrinuti se da taj teroristički režim ne izgradi nuklearnu bombu - rekao je Vens za Fox News.<h2>Neslaganje s predsjednikom</h2>Vens, koji je ranije kritizirao upletanje SAD-a u "beskrajne ratove" na Bliskom istoku, sada je zauzeo osjetno oprezniji ton. Prošle sedmice američki mediji, uključujući Politico, izvijestili su da je Vens izrazio skepticizam oko američkog napada na Iran prije nego što je Tramp donio odluku o pokretanju operacije.I sam Tramp je priznao suptilne razlike u stajalištima, rekavši novinarima da je Vens bio "filozofski ponešto drugačiji od mene" po pitanju vojne akcije, ali da je unatoč tome pružio snažnu podršku.&nbsp;- Mislim da je možda bio manje entuzijastičan oko pokretanja akcije, ali je svejedno bio prilično entuzijastičan - rekao je Tramp novinarima u Mar-a-Lagu.<h2>"Ne želim ići u zatvor"</h2>Prošle sedmice, na jednom događaju u Sjevernoj Karolini, Vensa su upitali šta je savjetovao Trampu dok je predsjednik vagao vojne i političke odluke o Iranu te je li izrazio zabrinutost zbog rata.&nbsp;- Sjedimo u kriznom štabu... Predsjednik, ja i cijeli viši tim razgovaramo o opcijama, o tome što trebamo učiniti i kako najbolje zaštititi američki narod - odgovorio je Vens.- Ne želim vas razočarati, ali neću ovdje pred svima vama otkriti šta sam tačno rekao u toj povjerljivoj sobi. Dijelom zato što ne želim završiti u zatvoru, a dijelom zato što smatram da je važno da predsjednik Sjedinjenih Država može razgovarati sa svojim savjetnicima, a da oni ne trče s informacijama u američke medije - dodao je.<h2>Ostavka u vrhu administracije</h2>Ministar odbrane Pit Hegset također je prošle sedmice bio suočen s pitanjima o navodnom razdoru između Vensa i Trampa oko operacije "Epski bijes", koja je započela 28. februara i u kojoj je ubijen tadašnji iranski vrhovni vođa Ali Hamnei.- On je nevjerovatan član i vođa ovog tima, uz predsjednika i državnog sekretara - rekao je Hegset novinarima u Pentagonu. No, znakovi unutrašnjeg neslaganja postali su očitiji ove sedmice kada je Džo Kent, direktor Nacionalnog centra za protuterorizam, u utorak podnio ostavku, navodeći da "čiste savjesti" ne može podržati napade.Kent, ratni veteran s 11 borbenih misija, ustvrdio je da Iran ne predstavlja neposrednu prijetnju SAD-u te da je sukob prvenstveno potaknut pritiskom Izraela i njegovog moćnog američkog lobija. Prema pisanju Washington Posta, Kent se u ponedjeljak u Bijeloj kući sastao s Vensom i direktoricom Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard.Pozivajući se na izvore upoznate sa sastankom, list navodi da je Kent tokom sastanka predao ostavku Vensu.&nbsp;- Potpredsjednik ga je potaknuo da razgovara sa šefom osoblja Bijele kuće i s predsjednikom prije nego što donese konačnu odluku - rekao je dužnosnik Bijele kuće, navodi se u izvještaju.

Više od 200 maloljetnika poginulo, 1.401 osoba ranjena u američko-izraelskim napadima od 28. februara

Video / Raketni napad na Katar: Pogođeno jedno od najvećih plinskih postrojenja, širi se veliki požar

Saudijska Arabija objavila da su četiri osobe povrijeđene zbog krhotina projektila

Zašto izraelska strategija ne može srušiti iranski režim?

Od kamikaze dronova do morskih mina: Evo kako Teheran planira paralizovati globalnu trgovinu naftom

Tramp šalje Vensa u Budimpeštu pred izbore

Pezeškijan upozorio nakon napada: "Posljedice mogu biti globalne"

Katar bijesan nakon napada: "Iran nas gura prema ponoru"

Procurila informacija iz tri različita izvora bliska Trampu: Evo do kada bi rat mogao da potraje

Šta bi se desilo kada bi Iran prerezao podmorske internetske kablove u Hormuškom moreuzu?

Video / Projektili pogodili veliko energetsko čvorište u Kataru, šteta je velika

Izrael i SAD napali nalazište plina koje Iran dijeli s Katarom

Saudijci objavili detalje iranskog napada: Presretnute četiri balističke rakete, ali i dronovi

Izrael: U 24 sata pogođeno više od 200 ciljeva u Iranu

Rutte: Hormuški prolaz mora biti ponovo otvoren, saveznici rade na pronalaženju rješenja

Šutnja američkog potpredsjednika o ratu u Iranu privlači pozornost javnosti

Globus

Više od 200 maloljetnika poginulo, 1.401 osoba ranjena u američko-izraelskim napadima od 28. februara

Video / Raketni napad na Katar: Pogođeno jedno od najvećih plinskih postrojenja, širi se veliki požar

Saudijska Arabija objavila da su četiri osobe povrijeđene zbog krhotina projektila

Zašto izraelska strategija ne može srušiti iranski režim?

Od kamikaze dronova do morskih mina: Evo kako Teheran planira paralizovati globalnu trgovinu naftom

Tramp šalje Vensa u Budimpeštu pred izbore

Pezeškijan upozorio nakon napada: "Posljedice mogu biti globalne"

Katar bijesan nakon napada: "Iran nas gura prema ponoru"

Procurila informacija iz tri različita izvora bliska Trampu: Evo do kada bi rat mogao da potraje

Šta bi se desilo kada bi Iran prerezao podmorske internetske kablove u Hormuškom moreuzu?

Video / Projektili pogodili veliko energetsko čvorište u Kataru, šteta je velika

Izrael i SAD napali nalazište plina koje Iran dijeli s Katarom

Saudijci objavili detalje iranskog napada: Presretnute četiri balističke rakete, ali i dronovi

Izrael: U 24 sata pogođeno više od 200 ciljeva u Iranu

Rutte: Hormuški prolaz mora biti ponovo otvoren, saveznici rade na pronalaženju rješenja

Šutnja američkog potpredsjednika o ratu u Iranu privlači pozornost javnosti