<p>BiH je zahvaćena toplotnim valom zbog kojeg je prethodna dva dana na snazi bio narandžasti meteoalarm, dok su temperature zraka iznosile od 29 stepeni na Bjelašnici do 40 u Mostaru. Radi se o ekstremnim vremenskim prilikama, koje mogu ostaviti posljedice po zdravlje ljudi, upozoravaju zdravstveni stručnjaci.</p><h2>oravak na suncu </h2><p>Dr. Mirzet Adrović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije, pojašnjava da je u vrućim danima srce opterećenije nego inače, pa srčani bolesnici, uz starije i djecu, kao najosjetljiviji dio populacije, spadaju u najrizičnije skupine. &nbsp;</p><p>- U ovakvim periodima česta su kolapsna stanja ili sunčanica, gdje najčešće nastaju glavobolja, mučnina, vrtoglavica, povraćanje, a ako to traje vrlo je bitno da se zatraži ljekarska pomoć. Ipak, to su stanja nakon što je organizam duže vrijeme bio izložen visokim temperaturama pa je najbolja prevencija, a nije to neka mudrost - izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana i planirane aktivnosti završiti do 10 ili iza 17 sati, a poželjno je i kasnije – kaže dr. Adrović.</p><h2>Ne pretjerivati </h2><p>Za vrijeme toplotnog vala posebno je važno voditi računa o rehidraciji organizma, jer litre tečnosti možemo izgubiti u vrlo kratkom vremenu.</p><p>- Najbolja rehidracija je prirodna, obična voda. Ne treba koristiti neke napitke, pogotovo ne gazirana pića. Koristiti supe, ne izbjegavati so, ali ne pretjerivati. Voditi računa da se rehidriramo toliko da nam mokraća bude bistrija, jer kad je tamna to je znak da nismo dovoljno rehidrirani. Tema je jako široka, ali osnovno je - izbjegavati visoke temperature, prilagoditi odjeću i rehidrirati se – ističe dr. Hadrović.</p><h2>Ekstremne promjene</h2><p>Na temperaturama blizu 40 stepeni veliki broj građana traži osvježenje i na obalama još hladnih rijeka, pa dr. Adrović upozorava da naš organizam na ekstremne promjene može burno reagirati.</p><p>- Bazeni i more - može u određenim intervalima, ali hladne rijeke nisu poželjna stvar. Osim toga, cijeli dan na suncu izlaže nas i opasnostima od UV zračenja i posljedicama po kožu – kaže dr. Mirzet Adrović.</p>

U ovakvim periodima česta su kolapsna stanja ili sunčanica, gdje najčešće nastaju glavobolja, mučnina, vrtoglavica, povraćanje

Specijalista interne medicine dr. Mirzet Adrović za "Avaz": U vrelim danima hladne rijeke nisu poželjna stvar

<p>Nove studije sa Sveučilišta u Njujorku otkrile su da jednostavni užici poput slušanja muzike, ispijanja kafe ili ugodnih mirisa mogu poboljšati koncentraciju tokom zahtjevnih mentalnih zadataka. </p><p>Ispitanici su nosili uređaj "MINDWATCH", koji je mjerio moždanu aktivnost, a rezultati su pokazali da ovi podražaji povećavaju beta valove – ključne za vrhunsku kognitivnu funkciju.</p><p>Zanimljivo, muzika se pokazala učinkovitijom od kofeina, a najbolji efekti zabilježeni su uz energičnu muziku. Studije sugerišu da umjereno povišena razina moždane pobuđenosti vodi ka boljoj produktivnosti i smanjenju stresa. </p><p>Uređaj "MINDWATCH" još je u razvoju, ali istraživači vjeruju da će u budućnosti pomoći ljudima da prate vlastitu mentalnu angažiranost u stvarnom vremenu.</p><p>Sitni užici poput omiljene muzike ili mirisa parfema ne samo da popravljaju raspoloženje – već mogu poboljšati pažnju i radnu učinkovitost, bez nuspojava kofeina.</p>

Zanimljivo, muzika se pokazala učinkovitijom od kofeina, a najbolji efekti zabilježeni su uz energičnu muziku

Muzika poboljšava koncentraciju više od kofeina

<p>U bosanskohercegovačkom društvu, muška uloga i dalje je vezana za sliku „nepokolebljivog stuba“ porodice, snažnog, šutljivog, sposobnog da pretrpi sve bez riječi. Emocije su rezervirane za žene, slabost je tabu, a ranjivost se doživljava kao prijetnja „časti“. Od malih nogu, dječacima se govori: „Ne plači!“, „Budi muško!“, „Šuti i trpi!“. Posljedice? Usamljenost, depresija, ovisnosti, a često i samouništenje.</p><h2>Zabrinjavajući trend</h2><p>Iako BiH nema detaljnu nacionalnu bazu o psihičkom zdravlju, fragmenti iz izvještaja Zavoda za javno zdravstvo FBiH i RS pokazuju zabrinjavajuće trendove. Samoubistva su znatno češća među muškarcima, u nekim kantonima i do 4 puta više nego kod žena. U ruralnim sredinama, gdje je stigma još jača, muškarci najčešće nikada ne traže stručnu pomoć.</p><p>Prema riječima psihologa Čedomira Novakovića koji je govorio za „Avaz“, društvo često zanemaruje činjenicu da biološke i kulturološke razlike između muškarca i žena ne smiju biti izvor podjela, već razumijevanja. </p><p>- Muškarac je kroz historiju oblikovan kao zaštitnik, borac, onaj koji donosi sigurnost u domaćinstvo. Ta uloga nije bila privilegija, već odgovornost - često praćena fizičkim i psihičkim opterećenjem koje se rijetko priznaje. Dok se žene kroz period trudnoće i porodiljstva prirodno povlače iz rizika, muškarac ostaje izložen svakodnevnim pritiscima preživljavanja. Zato je važno da se o muškoj ranjivosti, ulozi i teretu konačno progovori otvoreno, bez straha od etiketa slabosti. Ravnoteža ne znači da svi radimo isto, već da poštujemo ono što svako od nas nosi na svojim leđima – objasnio je Novaković.</p><p>U BiH postoji ozbiljan manjak dostupnih psiholoških servisa za odrasle muškarce. Domovi zdravlja u manjim sredinama često nemaju ni psihologa, a još rjeđe terapeuta. Radna mjesta rijetko nude psihološku podršku zaposlenima. Kada je riječ o domovima zdravlja u Sarajevu, svaka ambulanta ima svog psihologa.</p><p>Muškarci koji žele da potraže pomoć, često se suočavaju sa sramom pred okolinom: „Šta će narod reći“.</p><h2>Mentalna borba</h2><p>Bosanskohercegovačko društvo mora preispitati koncept „pravog muškarca“. Sve dok emocije budu tabu, a tišina znak snage – izgubit ćemo još mnogo sinova, očeva, prijatelja. </p><p>Psihičko zdravlje nije luksuz, već pravo. A muškost nije u tome koliko dugo šutiš – već u tome da znaš kada ti treba pomoć. Vrijeme je da muškarci u BiH zaplaču, ne iz slabosti, već iz hrabrosti da budu ono što jesu – ljudi.</p><p>Kako statistike pokazuju, više od trećine muškaraca u jednom trenutku svoga života susrelo se s mentalnim problemima, kao što su anksioznost, stres ili depresija</p>

Ravnoteža ne znači da svi radimo isto, već da poštujemo ono što svako od nas nosi na svojim leđima, objasnio je

Novaković: Razlike ne smiju biti izvor podjela

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz": Muškarci ne plaču dok ne nestanu

<p>Kad osjetimo bol u grudima, odmah pomislilmo na najgore? Ništa neobično. Pritisak, stezanje i iznenadna nelagoda mogu biti zastrašujuće – pogotovo kad ne znate uzrok.&nbsp;</p><p>Ipak, bol u grudima nije uvijek znak srčanog udara. Vrlo često se iza tog simptoma krije tihi neprijatelj – anksioznost. Iako je riječ o emocionalnom stanju, anksioznost može imati stvarne fizičke posljedice.</p><p>U nastavku saznajte zašto anksioznost izaziva bol u grudima, kako razlikovati simptome napada panike od srčanog udara te šta možete učiniti da sebi pomognete.</p><h2>Zašto anksioznost izaziva bol u grudima?</h2><p>Kada ste pod stresom ili osjećate strah, tijelo automatski pokreće reakciju “bori se ili bježi”. Tokom tog procesa luče se hormoni poput adrenalina i kortizola koji mogu izazvati napetost u grudima i nelagodu. Kod osoba s anksioznim poremećajem, ovo može rezultirati čestim epizodama boli u grudima.</p><p>Statistike su zapanjujuće – 30-40 posto osoba koje dolaze u hitnu s bolovima u grudima zapravo pate od anksioznosti. Kod onih s generaliziranim anksioznim poremećajem, više od polovine osjeća slične simptome.</p><h2>Simptomi koji otkrivaju da je bol u grudima povezan s anksioznošću</h2><p>Tokom napadaja panike, bol u grudima često se javlja uz:</p><p>ubrzano lupanje srca</p><p>kratkoću daha</p><p>znojenje i drhtanje</p><p>vrtoglavicu</p><p>osjećaj gušenja ili trnaca.</p><p>Ako se bol smanjuje nakon što se opustite ili duboko dišete – velika je vjerovatnost da je uzrok psihičke prirode.</p><h2>Kako razlikovati bol zbog tjeskobe od srčanog udara?</h2><p>I anksioznost i srčani udar mogu uzrokovati bol u grudima, no postoje razlike. Srčani udar često uključuje širenje boli na ruku, vilicu ili leđa, dok je anksiozna bol obično oštra i lokalizirana.</p><p>Ključna razlika? Ako ste prije boli osjećali pojačanu nervozu ili zabrinutost, vjerovatno je riječ o tjeskobi.</p><h2>Ne ignorirajte simptome – evo kada odmah potražiti pomoć</h2><p>Hitno se javite liječniku ako:</p><p>se bol širi na lijevu ruku ili vilicu</p><p>osjećate mučninu i vrtoglavicu</p><p>imate teškoće s disanjem</p><p>bol ne prestaje ni u mirovanju</p><p>Kad god ste u nedoumici – potražite pomoć.</p><h2>7 praktičnih načina kako smanjiti tjeskobu i bol u grudima</h2><p>Ako je bol u grudima uzrokovana anksioznošću, sljedeće strategije mogu pomoći:</p><p>vježbanje (joga, šetnje)</p><p>tehnike disanja i meditacije</p><p>ograničenje unosa kofeina i alkohola</p><p>kvalitetan san</p><p>vođenje dnevnika</p><p>razgovor s bliskom osobom</p><p>terapija ili stručna pomoć.</p><p>Ponekad nije dovoljna samo jedna navika – kombinacija više tehnika daje najbolje rezultate.</p>

Zašto anksioznost izaziva bol u grudima, kako razlikovati simptome napada panike od srčanog udara te šta možete učiniti da sebi pomognete

Bol u grudima: Kako prepoznati je li riječ o anksioznosti ili nečem ozbiljnijem?

<p>Umorni ste, razdražljivi, bez motivacije, iako dobro spavate i ne osjećate veći stres nego inače? Moguće je da uzrok nije psihički – već nutritivni. Sve više dokaza upućuje na to da nedostatak željeza u organizmu može imati snažan uticaj na raspoloženje i mentalno zdravlje.</p><h2>Nova studija: veza između željeza i depresivnih simptoma</h2><p>Istraživanje objavljeno u Journal of Nutrition analiziralo je podatke više od 2500 žena u dobi između 15 i 49 godina, prikupljene u sklopu velikog zdravstvenog istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Naučnici su ispitivali postoji li veza između nedostatka željeza, anemije i simptoma depresije – i otkrili da ta veza zaista postoji.</p><p>Čak 16% ispitanica imalo je manjak željeza, a 8% je bilo anemično. Depresivni simptomi zabilježeni su kod 10% žena, a najizraženiji su bili upravo kod onih s niskim nivoima željeza – naročito ako su pritom bile i nižeg socioekonomskog statusa.</p><p>Autori studije zaključuju da žene koje imaju manjak željeza imaju znatno veći rizik za razvoj depresivnih simptoma, i to čak i kada se u obzir uzmu drugi faktori poput ishrane, prihoda ili općeg zdravstvenog stanja.</p><h2>Mentalno zdravlje nije samo pitanje psihe</h2><p>Iako se željezo uobičajeno povezuje s energijom i imunitetom, ova studija pokazuje da ono ima značajnu ulogu i u regulaciji raspoloženja. Simptomi poput hroničnog umora, bezvoljnosti, osjetljivosti i emocionalne praznine često se tumače kao posljedica stresa – iako mogu imati vrlo konkretan biološki uzrok.</p><p>Naime, ako se osjećate psihički loše, ali ne možete pronaći jasan razlog, nije naodmet napraviti jednostavnu laboratorijsku analizu krvi. Manjak željeza može dugo ostati neotkriven jer se njegovi simptomi razvijaju postepeno i često se pogrešno tumače kao emocionalni ili psihološki problemi.</p><h2>Kako povećati unos željeza?</h2><p>Dobra vijest je da se nivo željeza u organizmu može brzo poboljšati – pravilnom ishranom ili, prema savjetu ljekara, uzimanjem dodataka.</p><p>Hrana bogata željezom uključuje:</p><p>- crveno meso, jetru i puretinu</p><p>- školjke (posebno dagnje i kamenice)</p><p>- špinat, šparoge i soju</p><p>- suhe marelice i drugo suho voće</p><p>- žitarice obogaćene željezom</p><p>Dodaci prehrani s željezom dostupni su u obliku tableta ili sirupa, a mnogi multivitamini već sadrže preporučene dnevne količine – stoga uvijek provjerite deklaraciju proizvoda.</p>

Istraživanja pokazuju da nizak nivo željeza u organizmu može biti povezan s pojavom simptoma depresije, posebno kod žena

Osjećate se umorno i bezvoljno, a sve vam djeluje u redu: Možda vam samo nešto nedostaje u ishrani

<p>Većina ljudi koji žele izgubiti višak kilograma fokusira se na doručak – da li jesti ovsenu kašu, jaja ili možda preskočiti obrok. Međutim, prema riječima stručnjaka, pravi ključ za efikasno sagorijevanje masti leži u onome što radite prije doručka.</p><h2>Najveća greška: kafa odmah nakon buđenja</h2><p>- Većina ljudi ustane i odmah ode po kafu ili pravo u kuhinju, bez razmišljanja - upozorava ljekar specijalizovan za mršavljenje Franklin Džozef (Joseph).</p><p>Ovaj potez predstavlja propuštenu priliku za prirodno ubrzanje metabolizma, bolju kontrolu apetita i više energije tokom dana – upravo zbog zanemarene hidracije.</p><h2>Voda je prva stvar koju tijelo traži ujutro</h2><p>Tijelo tokom sna gubi vodu putem disanja i znojenja. Ako se ta tečnost ne nadoknadi odmah po buđenju, organizam ulazi u stanje blage dehidratacije, što usporava rad metabolizma, povećava žudnju za šećerom i uzrokuje umor i nedostatak fokusa.</p><p>Rješenje je jednostavno: odmah nakon buđenja popiti 400 do 500 ml vode, idealno s prstohvatom kvalitetne morske soli ili dodatkom elektrolita, koji poboljšavaju apsorpciju vode i obnavljaju ćelijske funkcije.</p><h2>Kofein odmah ujutro može biti kontraproduktivan</h2><p>Dr. Džozef upozorava da konzumacija kafe neposredno nakon buđenja naglo povećava nivo kortizola – hormona stresa – što može dodatno potaknuti skladištenje masnoća, naročito u predjelu stomaka.</p><p>Preporuka je jednostavna: sačekajte 60 do 90 minuta prije prve šoljice kafe. Na taj način omogućavate tijelu da se prirodno stabilizira i pokrene procese sagorijevanja energije.</p><p>Uvođenje navike pijenja vode odmah nakon buđenja može imati višestruke koristi:</p><p>- Pokreće metabolizam</p><p>- Pomaže u sagorijevanju masti</p><p>- Umiruje apetit</p><p>- Poboljšava mentalnu jasnoću</p>

Stručnjaci upozoravaju da preskakanje jedne jednostavne navike nakon buđenja može usporiti metabolizam i sabotirati mršavljenje

Ovo jutarnje pravilo ključno je za topljenje masnih naslaga

<p>Ako ste među onima koji dan ne mogu zamisliti bez vrućeg tuša, možda bi trebalo da još jednom razmislite. Ljekar Maks Madahali (Max Maddahali) upozorava da prečesto tuširanje vrelom vodom može imati brojne neželjene posljedice za zdravlje.</p><h2>Vruća voda isušuje kožu i iritira krvne sudove</h2><p>- Naša koža prirodno sadrži ulja koja je čine vlažnom i zaštićenom, ali vruća voda ta ulja može potpuno ukloniti, što dovodi do isušivanja kože - objašnjava Madahali. </p><p>Osim što isušuje kožu, visoka temperatura vode širi krvne sudove tik ispod površine kože, što može izazvati crvenilo, osjećaj peckanja i svraba – naročito kod osoba s osjetljivom kožom.</p><h2>Negativan uticaj na kosu i krvni pritisak</h2><p>Vrući tuševi štete i kosi. Kao i koža, i kosa ima prirodna ulja koja joj daju sjaj i elastičnost. Pretopla voda ih uklanja, ostavljajući kosu lomljivom i suhom. Dodatno, tuširanje vrelom vodom tokom dužeg vremenskog perioda može uzrokovati pad krvnog pritiska, a u ekstremnim slučajevima i nesvjesticu zbog širenja krvnih sudova i pada dotoka krvi u mozak.</p><h2>Može oslabiti imuni sistem</h2><p>Prema riječima stručnjaka, svakodnevno tuširanje vrelom vodom može vremenom narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože i negativno uticati na imuni sistem, čineći tijelo podložnijim infekcijama i iritacijama.</p><h2>Preporuka: Mlaka voda za zdravu kožu i kosu</h2><p>Stručnjaci iz kompanije Mira Showers savjetuju da se za svakodnevno tuširanje koristi mlaka ili blago hladna voda, idealne temperature od 37 do 38 stepeni – što je približno tjelesnoj temperaturi.</p><h2>Obratite pažnju na signale tijela</h2><p>Produženo tuširanje vrelom vodom može dovesti do pregrijavanja organizma, vrtoglavice ili čak toplotnog udara. S druge strane, predugo izlaganje hladnoj vodi može uzrokovati drhtavicu, usporeno disanje i pad tjelesne temperature.</p><p>Zato se preporučuje umjerenost – slušajte svoje tijelo i izbjegavajte ekstremne temperature kako biste očuvali zdravlje i izbjegli neželjene reakcije.</p>

Iako mnogi uživaju u tuširanju vrelom vodom, stručnjaci ističu da bi prevelika temperatura mogla ozbiljno narušiti zdravlje kože i krvnog pritiska

Tuširanje vrućom vodom može štetiti vašem zdravlju

<p>Nedostatak vremena često sprječava redovne treninge, ali novo istraživanje pokazuje da se i kratki, intenzivni treninzi snage mogu pokazati jednako ili čak učinkovitije od dugih treninga s mnogo ponavljanja.&nbsp;</p><p>Analiza desetaka studija otkrila je da jedna do dvije serije s velikim opterećenjem dovoljne za značajan rast snage, dok se rast mišića povećava s većim brojem serija, ali koristi se smanjuju nakon oko 11 serija.&nbsp;</p><p>Ključ je u većem opterećenju i manjem broju ponavljanja, preporučuje se 8 do 12 ponavljanja s težinom koja omogućava pravilnu tehniku kroz 3 do 5 serija.&nbsp;</p><p>Dva treninga sedmično su dovoljna za napredak, uz mogućnost rotacije mišićnih skupina za bolji oporavak. Ukratko, uz pravilnu tehniku i intenzitet, kraći treninzi mogu biti jednako učinkoviti i prilagođeni zauzetim osobama.</p>

Dva treninga sedmično su dovoljna za napredak

Ne treba dugo vježbati da bi se vidjeli rezultati

<p>U vrtiću u Tenesiju, četverogodišnja djevojčica pokazala je izuzetnu prisebnost u trenutku kada je njezina odgajateljica doživjela epileptični napad. Umjesto da se uspaniči, Kindal Bradli (Kyndal Bradley) je odmah napustila prostoriju i pozvala pomoć, što je omogućilo da odgajateljica dobije hitnu medicinsku intervenciju na vrijeme.</p><p>Prema informacijama koje prenosi lokalna televizijska stanica WSMV iz Našvila, brzom reakcijom spriječene su teže posljedice, a osoblje vrtića djevojčicu je odmah proglasilo "junakinjom dana".</p><p>Majka djevojčice, Tejlor Mor (Taylor Moore), kazala je da nije imala saznanja o incidentu dok nije došla po kćer tog poslijepodneva.</p><p>- Rekli su mi: 'Ona je naša junakinja dana', a ja sam gledala zbunjeno i pitala se što se dogodilo? - ispričala je Mor.</p><h2>Mala djeca, velike reakcije</h2><p>Iako Kindal zna osnovne informacije poput adrese stanovanja i broja telefona, njezina majka priznaje da joj nikada nije palo na pamet da bi djevojčicu trebala učiti kako reagirati u hitnim slučajevima. Ipak, ističe da je kćer uvijek pokazivala sklonost da pomaže drugima.</p><p>– Zato me baš šokiralo kad sam shvatila da je znala tačno kako reagovati. Mali su, ali možda će upravo oni jednoga dana biti naši spasitelji i zato moraju znati kako reagovati- izjavila je Mor.</p><h2>Šta djeca trebaju znati u hitnim situacijama?</h2><p>Stručnjaci preporučuju da se djeca već u ranom uzrastu uče osnovama reagovanja u hitnim slučajevima. To uključuje:</p><p>- kako pozvati hitnu pomoć</p><p>- kako otključati mobilni telefon i obaviti poziv</p><p>- kako jasno i glasno reći šta se dogodilo i gdje se nalaze</p><p>- kako prepoznati znakove da je nekome potrebna medicinska pomoć – poput gubitka svijesti, problema s disanjem ili napadaja.</p><p>Porodice se potiču da zajedno sa djecom naprave plan za hitne situacije, te da kroz igru i razgovor uče osnovne pojmove prve pomoći i ponašanja u vanrednim okolnostima.</p>

Četverogodišnja djevojčica potražila pomoć nakon što je odgajateljica doživjela epileptični napad

Brza reakcija djeteta spriječila tragediju u vrtiću

<p>Zdrav mozak ne dolazi samo iz dodataka prehrani ili jutarnje kafe. Prema stručnjaku za pamćenje Džimu Kvoku (Jim Kwik), postoji jednostavan trik koji može poboljšati vašu koncentraciju, fokus i energiju – i to u samo dvije minute.</p><p>Trik je jednostavan: operite zube drugom rukom.</p><h2>Zašto to djeluje?</h2><p>Kada perete zube rukom kojom inače ne pišete, aktivirate potpuno drugačije dijelove mozga. To vas izvlači iz rutine i tjera da budete prisutni u trenutku.</p><p>- Taj fokus kasnije se prelije i na druge situacije - poput Zoom sastanaka ili rješavanja zadataka. To je ulazna navika za bolje funkcioniranje tijekom dana - kaže Kvik.</p><h2>Ostali mini trikovi za bistriji um</h2><p>Ako vam se svidi ideja jutarnjih mentalnih izazova, isprobajte još neke Kvikove prijedloge:</p><p>&gt; hodajte unazad</p><p>&gt; jedite nedominantnom rukom</p><p>&gt; pokušajte stići negdje bez GPS-a</p><p>&gt; prošetajte umjesto da odmah uzmete telefon</p><p>&gt; naučite 2-3 nove riječi stranog jezika</p><p>&gt; meditirajte 5 minuta dnevno</p><p>Nema potrebe da radite sve odjednom – dovoljne su jedna ili dvije sitnice dnevno koje vas pomjeraju iz rutine.</p>

Već ovo radite svako jutro – zašto ne biste tu naviku pretvorili u vježbu za mozak?

Dvominutni trik koji budi mozak

<p>Ekrani su svuda oko vas – na poslu, kod kuće, u torbi i džepu. Gledate u njih dok jedete, hodate, pa čak i prije spavanja. Koliko god se trudili odmoriti oči, istina je da većina ljudi provode sate buljeći u monitore, mobitele i tablete.</p><p>Rezultat? Umorne i suhe oči, zamućen vid, glavobolje i osjećaj nelagode. Srećom, postoji jednostavno, brzo i naučno potkrijepljeno rješenje: pravilo 20-20-20.</p><h2>Šta je pravilo 20-20-20?</h2><p>Prema optometristi Brajsu Apelbaumu (Bryce Appelbaum), ovaj trik zaista djeluje. Pravilo glasi:</p><p>Svakih 20 minuta, pogledajte u nešto udaljeno najmanje 6 metara, i zadržite pogled na tome 20 sekundi minimalno.</p><p>Zvuči jednostavno – i jeste. Ali u praksi, često zaboravimo na ovu kratku pauzu jer smo u zoni dok radimo. Upravo zato pravilo može biti ključ razlike između blagih smetnji i ozbiljnog naprezanja očiju.</p><h2>Kako izgleda u stvarnom životu?</h2><p>Recimo da radite za računarom i počnete u 10 sati. Postavite sebi podsjetnik da svakih 20 minuta odmaknete pogled od ekrana. Pogledajte kroz prozor – prema drvetu, zgradi ili nebu. Ako ste u prostoriji bez pogleda, fokusirajte se na neki dalji predmet, što dalje od vas.</p><p>Cilj? Odmoriti očne mišiće. Kao što ne biste cijeli dan držali pesnicu stisnutom, ni oči ne bi trebale biti stalno napete u istom fokusu.</p><h2>Zašto ova vježba pomaže?</h2><p>Kada satima gledate u ekran, očni mišići se zaključaju u jednom položaju. Zjenice su sužene, treptanje se smanjuje, a oči se isušuju. Pauza od 20 sekundi omogućava očima da se opuste, ponovno navlaže i prekinu nakupljeni napor. Osim toga, ova mala pauza može resetirati i vaš mozak.</p><h2>Šta još možete učiniti za zdravlje očiju?</h2><p>- Trepćite svjesno – pred ekranima zaboravljamo treptati, a to pogoršava suhoću.</p><p>- Dodaci prehrani – omega-3 masne kiseline i antioksidansi mogu pomoći zdravlju očiju.</p><p>- Rasporedite svjetlo – neka vam izvor svjetlosti ne dolazi direktno iza ekrana ili u oči.</p><p>- Nosite naočale s plavim filtrom ako vam to preporuči stručnjak.</p>

Provodimo sate pred ekranima, a oči pate u tišini. Evo jednostavne metode koja pomaže – i traje manje od pola minute

Umorne oči od ekrana: Ova vježba od 20 sekundi može napraviti ogromnu razliku

<p>Bolesti prostate ubrajaju se među najčešće zdravstvene probleme s kojima se susreću muškarci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), karcinom prostate po učestalosti je drugi najčešći zloćudni tumor kod muškaraca.</p><p>Ova zloćudna bolest se uglavnom ne pojavljuje kod muškaraca prije četrdesete godine života, ali zato s navršenih pedeset godina rizici naglo porastu, s tim da su najugroženiji stariji muškarci u dobi od 60 do 70 godina.</p><p>Iako na pojavu bolesti uveliko utječu dob i genetika, usvajanje zdravih životnih navika, kao što je uravnotežena prehrana ili redovna tjelovježba, može pridonijeti smanjenju rizika za razvoj bolesti i raka prostate. U nastavku vam donosimo mali vodič kroz najčešća pitanja o raku prostate.</p><h2>Šta je rak prostate?</h2><p>Prostata je malena žlijezda veličine oraha koja se nalazi u muškom reproduktivnom sistemu. Smještena je iza mjehura unutar muškarčevog tijela te proizvodi najveći udio sjemene tekućine u kojoj se nalazi sperma.</p><p>Nakon raka kože, rak prostate je najčešći karcinom koji pogađa muškarce. Rak prostate često raste vrlo sporo, ali neke vrste su agresivnije i mogu se ubrzano širiti ako se ne primijeti na vrijeme.</p><h2>Koji su simptomi raka prostate?</h2><p>U ranim fazama, bolest može proći bez uočljivih simptoma. Kasniji simptomi mogu uključivati učestalo mokrenje, posebno noću, poteškoće s pokretanjem ili zaustavljanjem mokraćnog mlaza, slab ili isprekidan mlaz, bol ili peckanje tokom mokrenja ili ejakulacije te krv u urinu. Uznapredovali  karcinom prostate može uzrokovati duboku bol u donjem dijelu leđa, kukovima ili gornjim dijelovima bedara.</p><h2>Povećana prostata ili rak prostate?</h2><p>Prostata se može povećati kako muškarci stare, ponekad pritiskajući mjehur ili uretru i uzrokujući simptome slične raku prostate. To se naziva benigna hiperplazija prostate (BPH) – ovdje nije riječ o raku te se može pristupiti liječenju. Treći problem koji može uzrokovati urinarne smetnje je upala prostate.</p><h2>Jeste li u rizičnoj grupi?</h2><p>Starenje je najveći faktor rizika za rak prostate, posebno nakon 50. godine. Nakon dobi od 70 godina, studije sugeriraju da od 31 posto do 83 posto muškaraca ima neki oblik raka prostate, iako ne mogu biti prisutni vanjski simptomi. Obiteljska anamneza također igra veliku ulogu: otac ili brat s rakom prostate više nego udvostručuju rizik od razvoja karcinoma prostate.</p><h2>Može li se karcinom prostate spriječiti?</h2><p>Čini se da prehrana igra važnu ulogu u razvoju raka prostate, koji je mnogo češći u zemljama u kojima prehranu obilježava prekomjeran unos mesa i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti. S druge strane, prehrana bogata voćem i povrćem povezana je s nižim rizikom od različitih vrsta raka.  Određene vrste povrća mogu pozitivno pridonijeti zdravlju prostate, stoga birajte paradajz, bogat likopenom, te zeljasto povrće poput kelja, karfiola, brokule, kupusa ili prokulica koji su bogati sulforafanom.</p><h2>Kad je vrijeme za pregled?</h2><p>Budući da je rak prostate podmukla bolest koja u ranoj fazi gotovo i nema primjetnih simptoma, pravovremeno i redovno testiranje od iznimne je važnosti. Svaki muškarac stariji od 40 godina kojem je obolio otac i/ili brat trebao bi na redovno testiranje. U ostalim se slučajevima testiranje preporučuje jednom godišnje nakon 50. godine života.</p><h2>Kako izgleda testiranje na rak prostate?</h2><p>Testiranje obuhvata jednostavan liječnički pregled – urološki pregled s naglaskom na  digitorektalni pregled i krvni test na prostata specifični antigen (PSA). PSA je protein koji proizvodi prostata čija normalna vrijednost iznosi do 4 dg/ml. Povišene vrijednosti ne moraju nužno upućivati na rak, no PSA test omogućava da se bolest otkrije još u ranijoj fazi, kad i nema vidljivih simptoma.</p>

U liječenju karcinoma prostate redovni pregledi su od izuzetne važnosti – karcinom se u 98 posto slučajeva može izliječiti ako se otkrije na vrijeme

Mali vodič za muškarce: Šta treba znati o raku prostate?

<p><b>Profesionalno  se bavim sportom. Imam jake smetnje sa disanjem nakon sportske traume što mi ograničava sportsku aktivnost. Volio bih ipak uljepšati nos jer mi je ostao kriv. Da li mi možete jednim zahvatom rješiti oba problema?</b></p><p>- Prvi postulat hirurgije  nosa nije  estetika nego funkcija. I kada imamo estetski zahtjev pacijenta, uvijek provjerimo kakvo je disanje. Nos je piramida u kojoj nosna pregrada (septum) koja dijeli nosnu šupljinu na 2 nosnice mora biti ispravljena kako bi pacijent mogao disati, ali i da bi se dobio dobar estetski rezultat. Bez ispravljene nosne pregrade, nema ni ravnog i lijepog nosa. Jednim zahvatom obavljamo estetsku i funkcijsku operaciju nosa.&nbsp;</p><p>U našoj praksi, većina pacijenta ima, pored estetskog, i problem disanja. Ja bih rekao da preko 75 posto pacijenta koje operiramo, operiramo zbog oba problema - estetskog i funkcionalnog (teškog disanja). Mada su mlađi pacijenti fokusirani na estetiku, objasnimo im da je i rješavanje funkcije jako važno, zbog respiratornih tegoba koje prouzrokuje disanje na usta (česte upale grla, laringirisi, bronhitisi itd.).Oni to razumiju, prihvate  i dobiju lijep nos  dobro disanje. U vašem slučaju, ono će podići i funkcionalnu sposobnost i lakše bavljenje sportom -&nbsp;odgovorio je prof. dr. Reuf Karabeg.</p>

Bez ispravljene nosne pregrade, nema ni ravnog i lijepog nosa, kazao je dr. Karabeg

Operacijom nosa moguće je riješiti estetsko i funkcionalno pitanje

<p>Ljeto i visoke temperature mogu lako dovesti do dehidracije ako ne pazimo na dovoljan unos tekućine, što može uzrokovati umor, glavobolje i poremetiti važne tjelesne funkcije poput probave, ravnoteže elektrolita i rada srca. </p><p>Kako biste izbjegli ove probleme, važno je piti dovoljno vode tokom dana, preporučeno najmanje 2 do 2,5 litre, uz češće manje količine kako žeđ ne bi bila znak početne dehidracije.</p><p>Osim vode, u ishranu treba uključiti voće i povrće bogato vodom kao što su krastavci, lubenica i narandže, koji pored tekućine doprinose i unosu vitamina i minerala. </p><p>Treba izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola i kofeina jer oni potiču gubitak tekućine, a umjesto toga preporučuju se elektrolitski napitci ili prirodni izvori poput kokosove vode za nadoknadu natrija, kalija i magnezija, poebno ako se puno znojite ili ste aktivni na suncu. </p><p>Također, važno je praviti redovne pauze u hladovini kako bi se tijelo odmorilo i smanjio rizik od toplotnog udara i dehidracije.</p>

Važno je praviti redovne pauze u hladovini kako bi se tijelo odmorilo i smanjio rizik od toplotnog udara i dehidracije

Kako pravilno hidratizirati tijelo tokom ljeta i izbjeći dehidraciju

<p>Nova naučna otkrića potvrđuju da određeni faktori iz svakodnevnog života mogu ubrzati starenje mozga i povećati rizik od demencije. Iako genetika ima svoju ulogu, upravo su faktori načina života ti koji čine najveću razliku.</p><h2>3 faktora koji najviše stare mozak</h2><p>Istraživači s Univerziteta Oxford, u saradnji s projektom UK Biobank, analizirali su snimke mozga desetaka hiljada ljudi starijih od 45 godina. Njihovo glavno pitanje bilo je: koji aspekti života najviše utječu na dijelove mozga osjetljive na starenje i Alzheimerovu bolest?</p><p>U studiji, objavljenoj u časopisu "Nature Communications", identificirana su tri ključna faktora koji ubrzavaju starenje mozga:</p><p><b>1. Dijabetes tipa 2</b></p><p><b>2. Zagađenje zraka uzrokovano saobraćajem</b></p><p><b>3. Učestala konzumacija alkohola</b></p><p>Svi ovi faktori povezani su s povećanim rizikom od kognitivnog pada i demencije, a ono što ih čini posebno opasnima jest činjenica da ciljaju “slabe tačke” mozga.</p><h2>Kako ovi faktori ubrzavaju starenje mozga?</h2><p><b>Dijabetes tipa 2:</b> Prethodna istraživanja pokazuju da ova bolest povećava rizik od demencije za čak 60 posto. Visoki nivoi šećera u krvi štete krvnim žilama i strukturama mozga, uzrokujući ubrzano propadanje funkcija.</p><p><b>Zagađenje zraka:</b> Sitne čestice u zraku, naročito one iz ispušnih plinova, kroz godine mogu oštetiti mozak. Iako je izloženost teško izbjeći, kvalitet zraka unutar doma postaje sve važniji za zaštitu kognitivnog zdravlja.</p><p><b>Alkohol:</b> Redovna i prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom od demencije. Studija iz 2023. objavljena u JAMA Open Network pokazuje da stalna konzumacija povećava rizik za osam posto, dok njegovo ograničavanje taj rizik smanjuje.</p><h2>Može li stil života nadjačati genetiku?</h2><p>Iako se geni ne mogu promijeniti, brojni naučni dokazi pokazuju da zdrav način života može znatno ublažiti njihov utjecaj. Istraživači su identificirali gene povezane s imunološkim i upalnim odgovorima koji mogu ubrzati starenje mozga, no njihova aktivnost često ovisi upravo o životnim navikama. Drugim riječima, vaš stil života može pomoći nadvladati čak i nepovoljne genetske predispozicije.</p><h2>Kako zaštititi mozak i usporiti njegovo starenje?</h2><p>Na temelju navedenih otkrića, izdvajamo četiri ključne preporuke za zaštitu mozga:</p><p><b>1. Povećajte unos vlakana</b></p><p>Hrana bogata vlaknima stabilizira nivo šećera u krvi, što smanjuje rizik od dijabetesa. Leća, grah, chia sjemenke, avokado i povrće neka budu svakodnevni izbor.</p><p><b>2. Uložite u pročišćivač zraka</b></p><p>Ne možete birati kvalitet zraka vani, ali možete poboljšati onaj u zatvorenom prostoru. Pročišćivači s HEPA filtrima efikasno uklanjaju štetne čestice.</p><p><b>3. Ograničite alkohol</b></p><p>Ne morate se potpuno odreći konzumacije, ali smanjenje količine i učestalosti pijenja može znatno smanjiti štetu za mozak.</p><p><b>4. Uključite neuronutrijente u prehranu</b></p><p>Omega-3 masne kiseline, kurkumin i dodaci poput citikolina podržavaju kognitivnu funkciju i mogu pomoći kod prevencije kognitivnog pada.</p><h2>Možete usporiti starenje mozga</h2><p>Iako nije moguće spriječiti svaki slučaj demencije, jasno je da način života ima velik utjecaj na to koliko brzo mozak stari. Svjesni odabiri i preventivne mjere mogu znatno doprinijeti očuvanju mentalne jasnoće i zdravlja mozga u starijoj dobi.</p>

Određeni faktori iz svakodnevnog života mogu ubrzati starenje mozga i povećati rizik od demencije

Demencija: Ova 3 faktora su krivci, pogađaju "slabe tačke" našeg mozga

<p>Mnogim ljudima i kratka svakodnevna meditacija može djelovati nedostižno u užurbanoj svakodnevici. Ali šta ako postoji jednostavniji način da postignete slične, ako ne i bolje rezultate? Meditacija je poznata kao moćan alat za jačanje uma i poboljšanje mentalnog zdravlja, smanjuje stres, kao i neke tehnike disanja. A šta je bolji izbor?</p><p>Istraživanje s Univerziteta Stanford u Kaliforniji, SAD, uporedilo je različite tehnike disanja s tradicionalnom meditacijom i otkrilo iznenađujućeg pobjednika – metodu poznatu kao cikličko disanje. Ova tehnika ne samo da poboljšava raspoloženje, već i efikasno smanjuje stres i optimizira brzinu disanja.</p><h2>Najbolja tehnika disanja za brzo smanjenje stresa</h2><p>Studija je uključila više od 100 učesnika koji su cijeli mjesec&nbsp; svakodnevno prakticirali jednu od četiri metode svjesnosti:</p><p><b>Cikličko disanje</b> – Fokus na produženim izdisajima uz dva duboka udisaja kroz nos i potpuni izdisaj na usta.</p><p><b>Box disanje</b> – Četiri jednaka segmenta: udah, zadržavanje daha, izdah i ponovno zadržavanje daha.</p><p><b>Ciklička hiperventilacija</b> – Intenzivni nazalni udah i izdisaj kroz usta u 25 ciklusa, uz zadržavanje daha nakon posljednjeg izdisaja.</p><p><b>Standardna meditacija</b> – Bez strukturiranog disanja, s fokusom na svjesnost.</p><p>Rezultati su pokazali da je cikličko disanje bilo najefikasnije u poboljšanju raspoloženja i smanjenju stresa. Sve metode disanja nadmašile su tradicionalnu meditaciju u kratkoročnim učincima.</p><h2>Zašto je cikličko disanje moćnije od meditacije za mnoge ljude?</h2><p>Činjenica da samo pet minuta cikličkog disanja dnevno može donijeti jednake, ako ne i veće koristi od meditacije predstavlja prekretnicu u istraživanju svjesnosti. Ova metoda je posebno korisna za one koji nemaju vremena za duže meditacijske prakse.</p><p>Istraživanje je otkrilo da su učesnici koji su prakticirali disanje imali značajno nižu brzinu disanja i stabilnije raspoloženje u usporedbi s onima koji su se oslonili na meditaciju. Međutim, nijedna metoda nije pokazala značajan utjecaj na kvalitet sna, što sugerira potrebu za dužim ili intenzivnijim praksama.</p><p><b>Ako želite isprobati cikličko disanje, slijedite ove jednostavne korake:</b></p><p>Udahnite kroz nos punim plućima, napravite drugi kraći udah odmah nakon prvog.</p><p>Polako izdahnite kroz usta sve dok pluća nisu potpuno prazna.</p><p>Ponavljajte ovaj ciklus pet minuta.</p><p>Ova tehnika ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu i možete je prakticirati bilo gdje – dok čekate kafu, prije spavanja i tokom pauze na poslu.</p><h2>Meditacija ili cikličko disanje – šta je vaš odabir?</h2><p>Ako ste već predani meditaciji, nema potrebe za promjenom rutine. Međutim, ako tražite jednostavan način za brzo smanjenje stresa, fokusirano disanje poput cikličkog disanja moglo bi biti idealno rješenje. Stručnjaci poput Endrjua Habermana (Andrew Huberman), autora ove studije, ističu da su obje metode savršeni alati za svakodnevnu praksu svjesnosti.</p>

Specijalista interne medicine dr. Mirzet Adrović za "Avaz": U vrelim danima hladne rijeke nisu poželjna stvar

Muzika poboljšava koncentraciju više od kofeina

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz": Muškarci ne plaču dok ne nestanu

Bol u grudima: Kako prepoznati je li riječ o anksioznosti ili nečem ozbiljnijem?

Osjećate se umorno i bezvoljno, a sve vam djeluje u redu: Možda vam samo nešto nedostaje u ishrani

Ovo jutarnje pravilo ključno je za topljenje masnih naslaga

Tuširanje vrućom vodom može štetiti vašem zdravlju

Ne treba dugo vježbati da bi se vidjeli rezultati

Brza reakcija djeteta spriječila tragediju u vrtiću

Dvominutni trik koji budi mozak

Umorne oči od ekrana: Ova vježba od 20 sekundi može napraviti ogromnu razliku

Mali vodič za muškarce: Šta treba znati o raku prostate?

Operacijom nosa moguće je riješiti estetsko i funkcionalno pitanje

Kako pravilno hidratizirati tijelo tokom ljeta i izbjeći dehidraciju

Demencija: Ova 3 faktora su krivci, pogađaju "slabe tačke" našeg mozga

Šta je bolje za smanjenje stresa: Meditacija ili tehnike disanja?

Zdravlje

Specijalista interne medicine dr. Mirzet Adrović za "Avaz": U vrelim danima hladne rijeke nisu poželjna stvar

Muzika poboljšava koncentraciju više od kofeina

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz": Muškarci ne plaču dok ne nestanu

Bol u grudima: Kako prepoznati je li riječ o anksioznosti ili nečem ozbiljnijem?

Osjećate se umorno i bezvoljno, a sve vam djeluje u redu: Možda vam samo nešto nedostaje u ishrani

Ovo jutarnje pravilo ključno je za topljenje masnih naslaga

Tuširanje vrućom vodom može štetiti vašem zdravlju

Ne treba dugo vježbati da bi se vidjeli rezultati

Brza reakcija djeteta spriječila tragediju u vrtiću

Dvominutni trik koji budi mozak

Umorne oči od ekrana: Ova vježba od 20 sekundi može napraviti ogromnu razliku

Mali vodič za muškarce: Šta treba znati o raku prostate?

Operacijom nosa moguće je riješiti estetsko i funkcionalno pitanje

Kako pravilno hidratizirati tijelo tokom ljeta i izbjeći dehidraciju

Demencija: Ova 3 faktora su krivci, pogađaju "slabe tačke" našeg mozga

Šta je bolje za smanjenje stresa: Meditacija ili tehnike disanja?