Nakon vojne operacije i hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, izjave Donalda Trampa sugeriraju da bi slične intervencije uskoro mogle uslijediti i u drugim zemljama svijeta.

Potencijalne mete

Donald Tramp kritikovao je ljevičarskog predsjednika Kolumbije, Gustava Petra, koji je već pod sankcijama koje je uvela Trampova administracija zbog optužbi za umešanost u globalnu trgovinu drogom. Tramp je izjavio da operacija u Kolumbiji "zvuči dobro", što djeluje kao upozorenje venecuelanskom susjedu. Kolumbija se smatra epicentrom svjetske proizvodnje kokaina, a Tramp je rekao da zemljom "rukovodi bolestan čovjek koji voli da pravi kokain i prodaje ga Sjedinjenim Državama".

- Neće to raditi još dugo. On ima fabrike kokaina i fabrike kokaina. Neće to raditi - rekao je Tramp o Petru.

U Kolumbiji su uskoro izbori, gdje Petru ustavno nije dozvoljeno da se kandiduje, te se očekuje da će biti izabran desničarski kandidat.

Kuba također spada među potencijalne mete. Saveznik je Venecuele i Rusije, a pod američkim sankcijama je od revolucije 1959. godine. Tramp je izjavio da je kubanska ekonomija u ruševinama i da će dodatno propasti nakon uklanjanja Nikolasa Madura, koji je zemlji obezbjeđivao subvencionisanu naftu.

Tramp je rekao o Kubi da "ide dole... ide dole do kraja".

Težak trenutak

Intervencija SAD došla bi u posebno teškom trenutku za Kubu, koja je u oktobru pogođena uraganom Melisa. Kubanska vlada je saopštila da je 32 njena oficira poginula u američkoj vojnoj operaciji u Venecueli.

Državni sekretar Marko Rubio rekao je da Kubom "vladaju nesposobni, senilni ljudi, a u nekim slučajevima se to sada ne vidi, ali je ipak nesposobno". Kao sin kubanskih imigranata, Rubio se dugo zalagao za promjenu režima na Kubi, kao i u Venecueli.

Upozorenje Meksiku

Tramp je također poručio da i Meksiko "mora da se sabere" i da se bolje bori protiv trgovine drogom.

- Mora nešto da se uradi sa Meksikom - rekao je i dodao da se zemlja mora efikasnije boriti protiv narkotrafikinga. On je naveo da je više puta nudio američke trupe Meksiku, ali da je predsjednica Klaudija Šenbaum "zabrinuta i malo se plaši".

Pitanje Grenlanda

Pitanja o budućnosti Grenlanda ostaju, s obzirom na Trampove izjave da im je on "neophodan" i da bi, ako je potrebno, mogao postati američka teritorija. "Apsolutno nam je potreban Grenland", rekao je Tramp za časopis Atlantik u intervjuu objavljenom u nedjelju. "Potreban nam je za odbranu", dodao je.

Grenland je ledena, mineralima bogata teritorija, pod jurisdikcijom članice NATO-a – Danske. Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da Tramp "nema pravo da anektira" ostrvo i podsjetila da Danska već pruža SAD širok pristup kroz postojeće bezbjednosne sporazume.

Bivša zvaničnica Trampove administracije Kejti Miler u subotu je objavila mapu Grenlanda u bojama američkih zvijezda i pruga, uz natpis: "Uskoro", što je izazvalo negodovanje u Grenlandu i Danskoj.

Nemiri u Iranu

Što se tiče Irana, u zemlji su najveći protesti u posljednje tri godine, uz prijavljene smrtne slučajeve i hapšenja tokom nasilnih sukoba demonstranata i snaga sigurnosti. Tramp je zaprijetio da će priteći u pomoć demonstrantima ako se suoče s nasiljem, rekavši u petak da su "spremni za akciju", bez preciziranja koje akcije razmatra.

Prošle godine američki bombarderi učestvovali su u napadima na iranska nuklearna postrojenja. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti neprijatelju".